ZEKAT

Ocijeni
(0 glasova)

Prenosi se da je Poslanik, alejhis-selam, rekao: "Tri su stvari koje garantujem (obavjestavam vas da su zaista takve jer sam ja Poslanik koji ne govori po hiru svom): Nece se umanjiti imetak covjeka koji udijeli sadaku; niti ce covjeku biti ucinjeno nasilje, pa se strpi, a da mu Allah nece zbog toga povecati ugled; koji god covjek prosjaci zekat, Allah ce mu otvoriti vrata siromastva. Nesto cu vam reci pa dobro to upamtite, na dunjaluku postoje cetiri vrste ljudi: covjek kojeg Allah opskrbi imetkom i znanjem te se on boji Allaha u tome sto mu je dao, odrzava rodbinske veze, i radi Allaha udjeljuje imetak i poducava znanju kojeg ima, i ovaj je covjek najcjenjeniji kod Allaha; covjek kome je Allah dao znanje, ali, ne i imetak a on je iskren sa Gospodarom te kaze: "Kada bih posjedovao imetak, udjeljivao bih od njega kao sto radi taj i taj; ovaj ce biti nagradjen zbog svoje iskrenosti i u sevapu je jednak sa onim koji udjeljuje; covjek kome je Allah dao imetak, ali, ne i znanje te on trosi imetak bez ikakve potrebe i ne boji se Allaha zbog svojeg rasipanja, ne odrzava rodbinske veze, i ne udjeljuje u ime Allaha i on je najgoreg stepena kod Allaha; covjek kojem Allah nije dao ni znanje ni imetak, pa kaze: "Kada bih samo posjedovao imetak radio bih to i to kao sto radi taj i taj; on ce zbog svoje namjere odgovarati i u grijehu su kod Allaha jednaki." (Prenose Ahmed i Tirmizi)

 

ZNACENJE ZEKATA U JEZICKOJ I SERIJATSKOJ TERMINOLOGIJI

Zekat u jeziku znaci: blagodat koja se povecava, ciscenje; znaci, zekat je blagodat, cistoca i dobrobit. U ovom smislu je zekat spomenut u Kur’anu i sunnetu. U serijatskoj terminoligiji zekat znaci odredjeni dio imetka kojeg covjek mora isplatiti onima koji imaju pravo na to, pod uslovom da on posjeduje nisab na svoj imetak. Zekat je u ovom smislu spomenut pod ovim terminom jer znaci ciscenje imetka koji se istovremeno povecava udjeljivanjem zekata. Ciscenje se ne odnosi samo na imetak covjeka vec i na dusu onoga koji udjeljuje taj zekat jer Allah, dzelle we ‘ala, kaze: "Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime ocistis i oplemenis..." (Kur’an, IX/103)

 

PROPIS O ZEKATU

 

Zekat je treci temelj islama bez cijeg vjerovanja i praktikovanja covjek ne moze biti musliman. U Kur’anu je je zekat na cak osamdeset i dva mjesta spomenut sa namazom. Primjera radi: "Namaz obavljajte i zekat dajite..." (Kur’an, II/43) Sto se hadisa tice, navodimo slijedeci: "Islam je izgradjen na pet (stubova): svjedocenje da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov Poslanik, obavljanje namaza, davanje zekata, obavljanje hadzdza i post ramazana." (Prenosi Muslim) Od Ibn-Abbasa, radijellahu anhu, se prenosi da je Poslanik, alejhis-selam, poslao Muaza, radijellahu anhu, u Jemen te mu rekao: "Pozovi ih da posvjedoce da nema boga osim Allaha i da sam ja Njegov Poslanik, a ako ti se u tome pokore, pa poduci ih da im je Allah propisao obavljanje pet dnevnih namaza i reci im da je Allah propisao udjeljivanje zekata koji ce njihovi imucni davati njihovim siromasima." (Prenosi Buhari) Ovaj nam hadis dovoljno govori o obavezi davanja zekata i posebo su u njemu spomenuti siromasi i pored toga sto zekat nije samo za siromahe, ali, oni su ovdje spomenuti jer u vecini slucajeva njih je najvise i oni su najpotrebniji. Svi su se muslimani slozili na tome da je zekat fard (farz), a ashabi su ratovali protiv onih koji su odbili placanje zekata u vrijeme Ebu-Bekra, radijellahu anhu.

O ONOME KOJI POREKNE OBAVEZU DAVANJA ZEKATA

 

Ko porekne obavezu davanja zekata, a stanovnik je pustinje ili nekog sela do kojeg nije doprlo znanje i obavjestenje o obavezi zekata necemo reci da je kafir jer on nije upoznat s postojanjem ovog propisa. Medjutim, ako zekat porekne musliman koji zivi u mjestu gdje se o islamu govori, gdje postoje ucenjaci koji uce ljude propisima islama, pa i pored toga on porekne obavezu davanja zekata, onda je on kafir, murted i otpadnik od islama od koga ce se potraziti da se pokaje, a ako odbije nad njim ce biti sprovedena egzekucija jer su propisi o zekatu jasni i covjek ih ne moze poreci iz neznanja osim iz kufra kojeg krije u svom srcu. Ko odbije davati zekat zbog skrtosti, ne proglasava se kafirom, ali ce mu se zekat silom oduzeti. Od Ebu-Hurejre, radijellahu anhu, se prenosi: "Kada je Poslanik, alejhis-selam, preselio na ahiret, neki Arapi odbise davanje zekata, te Ebu-Bekr odluci da ratuje protiv njih. Tada mu Omer rece: "Kako ces se boriti protiv ljudi kada je Poslanik, alejhis-selam, rekao: "Naredjeno mi je da se borim protiv ljudi sve dok ne posvjedoce da nema boga osim Allaha, pa ko posvjedoci zasticena je njegova imovina i zivot osim s razlogom a racun ce polagati samo Allahu!" Na to mu Ebu-Bekr odgovori: "Tako mi Allaha, boricu se protiv onih koji razdvajaju izmedju namaza i zekata jer je zekat njihova obaveza. Tako mi Allaha, kada mi ne bi dali uze kojim vezu kamile, a davali su ga Poslaniku, borio bih se protiv njih!" Omer rece: "Tako mi Allaha, shvatio sam da je Allah nadahnuo Ebu-Bekra za borbu protiv tih ljudi." (Prenose Ahmed i Buhari) Kur’an je ostrom prijetnjom zaprijetio onima koji ne daju zekat: "Neka oni koji skrtare u onom sto im Allah iz obilja Svoga daje nikako ne misle da je to dobro za njih; ne, to je zlo za njih. Na Sudnjem danu bice im o vratovim objeseno ono cime su skrtarili..." (Kur’an, III/180)

MUDROST PROPISIVANJA OBAVEZE ZEKATA

 

Musliman koji udjeljuje zekat, to cini pokoravajuci se svome Gospodaru trazeci Njegovo zadovoljstvo nadajuci se Njegovoj nagradi savjesno pomazuci svoju potrebnu bracu koji polazu pravo na taj dio njegovog imetka. Zekat se daje radi pomaganja slabijih i njihovog ojacanja u sprovodjenju ibadeta Allahu, dzelle we ‘ala. Onaj koji udjeljuje zekat, on time cisti svoju dusu od grijeha i ukrasava sebe ahlakom plemenitosti i sirokogrudnosti daleko od skrtosti i pored toga sto ga sejtan kroz njegov imetak navodi na oholost i odbijanje Allahovih propisa. Zekat cisti covjeka od sejtanovih spletki i cini ga zadovoljnim u sprovodjenju emaneta koji su mu povjereni: "Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime ocistis i oplemenis..." (Kur’an, IX/103)

Allah, dzelle we ‘ala, je imucnima podario imetak koji prestize njihove svakodnevne potrebe i dao im je uzitke koji su drugima uskraceni. Zato im je On propisao udjeljivanje zekata kao znak njihove zahvalnosti Njemu na Njegovoj blagodati koju im je dao. Zekat je sredstvo putem kojeg se imucni ciste od bolesti skrtarenja koje ponekad moze biti povod i prolivanju krvi sve u cilju ocuvanja svojeg imetka. Skrtarenje je bolest cija se steta moze povratiti na cijelo drustvo gdje ce siromasni i potrebni biti itekako osteceni. Jedan sloj drustva ce na taj nacin ostati potpuno odsjecen, sto islam ne dozvoljava. "A oni koji se sacuvaju skrtosti (gramzljivosti), bice ti koji ce uspjeti." (Kur’an, LXIV/16) Poslanik, alejhis-selam, kaze: "Cuvajte se nasilja, jer na Sudnjem danu nasilje ce biti za pocinitelja tmina i gusti mrak. Cuvajte se gramzivosti i nezasitosti, jer je gramzivost upropastila narode prije vas i dovela ih do prolijevanja krvi i do skrnavljenja svetinja." (Prenosi Muslim)

 

S druge pak strane, zekat gusi i unistava zavidljivost i netrpeljivost siromaha prema onom kojeg je Allah opskrbio a on ne udjeljuje: "Tesko svakom klevetniku-podrugljivcu, koji blago gomila i prebrojava ga, i misli da ce ga blago njegovo besmrtnim uciniti..." (Kur’an, CIV/1-3) A oni koji udjeljuju zaradjuju simpatije i sklonost onih kojima udjeljuju jer su srca ljudi sklona onima koji im dobrocinstvo cine. U zekatu stoji i drustvena korist jer se putem ove institucije sprecavaju neredi, smutnje, socijalne revolucije kao rezultat nezadovoljstva ljudi u oskudici, a s druge strane imucni spasavaju svoju imovinu od viska koji se u njihovom imetku smatra suvisnim i stetnim. Kroz instituciju zekata imucni uzdizu svoje imanske vrijednosti jer oni koji streme ka dobru i cine ga ne zaleci ni sebe ni imetak, sve u cilju pomaganja svojoj braci postizu ono sto sto se postize u borbi protiv nevjernika, a kako i ne bi kada je pomaganje muslimana jedna vrsta borbe na Allahovom putu. Zekat je utjeha siromahu koji se nece osjecati napustenim od srane svoje brace koji ga nece prepustiti njegovoj tuzi i nemoci, naprotiv, islamsko drustvo je to koje ce ponijeti njegov teret oslobadjajuci ga njegovih nevolja i oskudica u kojima se on nalazi. Zekat predstavlja sredstvo prosperiteta drustva i pojedinaca koji udjeljuju zekat jer ono malo sto od svoga imetka daju siromasima, Allah, dzelle we ‘ala, ce im udvostruciti na dunjaluku i na ahiretu: "... sto god vi udjelite, On ce to nadoknaditi, On najbolje opskrbljuje." (Kur’an, XXXIV/39)

Od Ebu-Hurejre, radijellahu anhu, prenosi da je Poslanik, alejhis-selam, rekao: "Allah Uzviseni kaze: "Covjece, udjeljuj pa cu ti i Ja dati! " (Prenosi Buhari) Poslanik, alejhis-selam, kaze: "Sadaka nikada nece umanjtiti imetak." (Prenosi Muslim) "Svakog dana kad ljudi osvanu, pojavljuju se dva meleka od kojih jedan kaze: "Gospodaru nas, nadoknadi onom koji dijeli," a drugi kaze: "Gospodaru nas, upropasti imovinu onoga koji ne dijeli." (Prenose Buhari i Muslim) Institucija zekata je drustvena garancija siromasima jer islam ne dozvoljava postojanje gladnih i potrebnih u islamskoj drzavi. Odjeca koja je neophodna, zivotne namirnice bez kojih se ne moze, sve su to detalji koje islamska drzava garantuje siromasima koji zive u njoj. Musliman je duzan da prije svega obezbijedi sebi osnovne zivotne uslove, a ako to nije u stanju uciniti, onda ce se islamska drzava pobrinuti za to upravo putem institucije zekata. Tako ce muslimani u jednoj drzavi biti kao jedno zdravo tijelo koje stoji poput zgrade jake konstrukcije i gradje. Poslanik, alejhis-selam, kaze: "Musliman za muslimana je kao zgrada ciji se dijelovi medjusobno vezu i cine jednu cvrstu cjelinu." (Prenosi Buhari)

 

KOME PRIPADA ZEKAT

 

Zekat je pravo muslimana spomenutih u slijedecem ajetu i ne pripada drugom osim njima: "Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga sakupljaju, i onima cija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduzenima, i u svrhe na Allahovu putu, i putniku namjerniku. Allah je tako odredio! Allah sve zna i mudar je." (Kur’an, IX/60) Kada su licemjeri poceli s prigovarenjem Poslaniku, alejhis-selam, u vezi sa njegovom raspodjelom zekata muslimanima, Allah, dzelle we ‘ala, je objavio ovaj ajet u kome objasnjava da je On taj koji raspodjeljuje zekat i da niko drugi nema prava to uciniti osim Njega pa makar to bio neki vladar ili ucenjak jer su oni ljudi koji mogu potpasti pod svoje strasti i prohtjeve te da ne podijele pravedno. Ajet je jasan i u njemu su odredjene grupe muslimana kojima pripada zekat i ovim su ajetom upropasceni prohtjevi munafika koji su za sebe trazili lavovski dio zekata. Prenosi se da je neki covjek dosao Poslaniku, alejhis-selam, i rekao mu: "Daj mi dio zekata." Poslanik mu na to odgovori: "Allah se nije zadovoljio sa odlukom ni jednog vjerovjesnika niti kojeg drugog u pogledu zekata, pa je On sam presudio i podijelio ga na osam dijelova. Zato, ako pripadas jednoj od tih kategorija dobices svoje pravo." (Prenosi Ebu-Davud) Iz hadisa se vidi da je islam posvetio posebnu paznju pravednoj raspodjeli zekata.

KOLICINA ZEKATA KOJA PRIPADA FUKARI (SIROMASIMA) I MISKINIMA (NEVOLJNICIMA)

 

Fukara i (siromasi) i miskini (nevoljnici) su prve dvije kategorije koje su spomenute u ajetu zekata i to nam samo po sebi dovoljno govori o tome koliko se islam brine za rjesavanje problema siromastva. Uloga zekata je da prije svega obezbijedi fekiru dovoljan finansijski iznos koji ce mu zagarantovati izlazak iz krize u kojoj se nalazi. Ulema se razilazi po pitanju raspodjele zekata fukari i miskinima. U safijskoj pravnoj skoli i neki hanbelijski ucenjaci smatraju da fukara i miskini dobijaju zekat koji ce im biti dovoljan za pokrivanje svih zivotnih potreba za svo vrijeme njihovog zivota, kako bi kasnije bili zasticeni od ponovnog upadanja u finansijski kolaps. Kao dokaz uzimaju hadis kojeg prenosi Kubejse b. Muharik od Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, da je rekao: "Kubejs, prosnja nije dozvoljena osim u tri slucaja: kad covjek preuzme na sebe duznost da izmiri zavadjene, dopusteno mu je da sabere potrebnu sumu s time da odmah prestane sa daljnim sabiranjem; kad covjeku nepogoda unisti imovinu, dopusteno mu je isprositi koliko mu je nuzno da odrzi zivot dok se na drugi nacin ne snadje; i covjeku koji je pao u bijedu i neimastinu, a to mu potvrde trojica postenih i razumnih ljudi iz njegove okoline, a ovome je dopusteno da prosnjom sakupi najnuznija sredstva za zivot. Svako drugo prosjacenje, o Kubejs, necisto je i grijesno, a onaj koji to jede, jede zabranjeno i prljavo." (Prenosi Muslim) Komentarisuci ovaj hadis imam El-Hattabi, rahimehullah, kaze: "U hadisu je jasno odredjena granica do koje se moze ici u prosjacenju. To je ona kada covjek dobijenom svotom moze sebi obezbjediti osnovne uslove zivota. Ta suma se razlikuje od covjeka do covjeka u zavisnosti od situacije u kojoj se covjek nalazi." Izjava ovog alima je u suglasnosti sa rijecima Omera b. el-Hattaba, radijellahu anhu, koji je rekao: "Kada udjeljujete, udjelite ono sto ce ljude spasiti siromastva." Omer, radijellahu anhu, je radio na obogacivanju siromaha, a ne samo da ih sa nekoliko obroka najede. Vecina ucenjaka hanbelijske pravne skole i ucenjaci malikijske skole smatraju da se fekiru i miskinu treba dati ono sto ce im zadovoljiti potrebe u toku jedne godine. Dokaz ove njihove tvrdnje je postupak Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, koji je svojoj porodici obezbijedio hranu za godinu dana, kako nam to prenosi Buhari, rahimehullah. Ja smatram da je misljenje hanbelijskih i malikijskih pravnika ispravnije jer se obaveza davanja zekata ponavlja svake godine i svakom treba pruziti njegovo pravo.

USLOVI RASPODJELE ZEKATA

 

U sunnetu Poslanika, alejhis-selam, su spomenuti uslovi raspodjele zekata a to su slijedeci: 1. Onaj koji prima zekat mora biti musliman jer je zabranjeno davati zekat kafiru. Dokaz tome su rijeci Poslanika, alejhis-selam, Muazu, radijellahu anhu, neposredno prije njegovog odlaska za Jemen: "... i reci im da je Allah propisao udjeljivanje zekata koji ce njihovi imucni davati njihovim siromasima..." 2. Zekat ne smije uzimati porodica Benu Hasim a ni njihovi bliznji (ovdje je rijec o Poslanikovoj porodici); 3. Covjek ne smije svoj zekat davati roditeljima, zena i djeci jer je on inace duzan da se brine o njima; 4. Zekat se ne daje imucnom a ni onom koji moze svojim rukama zaraditi. Poslanik, alejhis-selam, kaze: "Pravo na zekat ne polazu imucni i oni koji mogu svojim rukama zaraditi." (Prenosi Ahmed) Iz spomenutih ajeta, hadisa i uslova koji se moraju ispuniti pri podjeli zekata, mozemo zakljuciti da fukara i miskini nisu oni ljudi koje svakodnevno vidimo na ulici kako pruzaju ruke prema ljudima proseci od njih. Naprotiv, kur’anski i hadiski tekstovi nam jasno govore ko su fukare i miskini kojima zaista pripada zekat. Oni nisu od onih koji samo traze i prosjace vec su od onih koji strpljivo podnose glad i neimastinu: "Nije nevoljnik (miskin) onaj koji hoda medju ljudima trazeci od njih hurmu ili dvije, zalogaj ili dva, miskin je onaj koji se suzdrzava da trazi, proucite ako zelite: "... oni proseci ne dodijavaju ljudima..." (Prenosi Buhari)

... I U SVRHE NA ALLAHOVU PUTU...

 

Ulema se razisla u vezi sa pitanjem raspodjele zekata kategoriji spomenutoj u rijecima Uzvisenog: "... i u svrhe na Allahovom putu..." (Kur’an, IX/60) Mi ovdje prenosimo misljenje sabora islamske uleme se sjedistem u Mekki koji je izdao fetvu pod rednim brojem 24, datuma 21.8.1394. god. po hidzri. U potpunosti prenosimo tekst doticne fetve: "Nakon pomnog istrazivanja i detaljnog studiranja izjava prijasnjih ucenjaka u vezi sa pitanjem ajeta "... i u svrhe na Allahovom putu...", zakljucili smo da se ovdje radi o mudzahidima i o onome sto im je neophodno za dzihad. Vecinski dio naseg sabora smatra da se ovaj ajet ne odnosi na izgradnju mesdzida i dzamija, finansiranje dai’ja, izgradnju islamskih centara i slicna hajirli djela. Mi uzimamo za ispravno misljenje vecinskog dijela islamske uleme da se doticni ajet striktno odnosi samo na mudzahide-dobrovoljce kojima se trebaju obezbijediti uslovi i oprema radi lakseg sprovodjenja dzihada. Ako takva grupa ne postoji onda se zekat ne treba davati nizasta drugo osim preostalih sedam kategorija spomenutih u ajetu o zekatu, a prednosti imaju fukare i miskini, i neka je salavat i selam na Muhammeda, njegovu porodicu i ashabe."

DA LI JE ZEKAT PODJEDNAKO PRAVO SAMO SPOMENUTIH KATEGORIJA U AJETU O ZEKATU ILI NE

 

Islamska ulema se razilazi u vezi sa ovim pitanjem. Ucenjaci safijske pravne skole smatraju da se zekat treba podjednako podijeliti svim spomenutim kategorijama jer je Allah, dzelle we ‘ala, izjednacio izmedju njih u spomenutom ajetu. Ucenjaci drugih pravnih skola medju kojima su imam Ebu-Hanife, Ahmed i Malik, smatraju da nije obavezno podijeliti zekat svim kategorijama podjednako vec se zekat moze dati samo jednoj od tih kategorija ako za to postoji opravdan razlog. Imam Ibn-Dzerir, rahimehullah, prenosi da je ovo misljenje svih ashaba, a imam Ibrahim en-Nehai, rahimehullah, kaze: "Ako je kolicina zekata nedovoljna za sve, moze se dati samo jednoj kategoriji, u suprotnom ce se podijeliti svim kategorijama." Imam Siddik Hasen Han, rahimehullah, kaze: "Allah, dzelle we ‘ala, je zekat odredio za samo osam spomenutih kategorija u ajetu o zekatu. Medjutim, to nije uslov da se zekat svima podjednako podijeli... Ko da zekat jednoj od spomenutih kategorija, ispunio je obavezu kojom ga je Allah Uzviseni zaduzio... Ako neko kaze da onaj koji udjeljuje zekat mora svim kategorijama podjednako dati zekat, mi odgovaramo da je tako nesto veoma slozeno sprovesti i prvi muslimani nisu sebe opterecivali na taj nacin. Da dodamo jos i to da ako se na taj nacin dijeli zekat, onda ce svako dobiti jedan neznatni dio od kojeg nece imati koristi sto nije svrha zekata..."

KO NEMA PRAVA NA ZEKAT

 

Zekat je ibadet finansijskog profila i ovaj ibadet trebaju sprovoditi imucni u korist svoje siromasne brace. Zekat se ne smije koristiti u druge svrhe osim u svrhu pomaganja onih osam kategorija spomenutih u ajetu o zekatu. Takodjer oni koji ne spadaju u jednu od ovih osam kategorija ne smiju tj. haram im je da uzimaju zekat. U sunnetu Muhammeda, alejhis-selam, su precizirane kategorije ljudi koji nemaju pravo na zekat i njima je uzimanje istog haram. To su slijedece kategorije: · imucni, bogatasi; · oni koji su sposobni da svojim rukama zarade; · roditelji, zena i djeca onog koji daje zekat; · porodica Poslanika, alejhis-selam.

KO JE DUZAN DAVATI ZEKAT

 

Zekat je duzan davati svaki slobodni musliman (da nije rob, zarobljenik ili zatvorenik) koji posjeduje imovinu cija je vrijednost dostigla vrijednost nisaba, bez obzira o kakvoj se vrsti imovine radi. Zekat je duzan dati onaj ko posjeduje nisab u sta ne ulaze nuzne potrebstine bez kojih covjek ne bi mogao, kao sto su: odjeca, hrana, stan, vozilo i alat za proizvodnju. Kod davanja zekata je potrebno da na nisab prodje jedna hidzretska godina (hawl) i ta se godina racuna od momenta kada je imovina dostigla vrijednost nisaba. Ako vrijednost nisaba opadne u toku godine, onda se nisab pocinje racunati od momenta kada ponovo dostigne svoju punu vrijednost. Imam Newewi, rahimehullah, kaze: "Nase misljenje (safijska pravna skola), a i misljenje imama Malika, imama Ahmeda i veceg dijela uleme je da se mora ispuniti vrijednost nisaba u toku cijele godine (hawl) u imovini na kojoj se daje zekat kao sto su, primjera radi, zlato i srebro. Ako vrijednost nisaba opadne u toku jednog hawla onda se ponovni hawl racuna kada nisab ponovo dostigne vrijednost zekata." Imam Ebu-Hanife, rahimehullah, kaze: "Vrijednost nisaba se racuna na pocetku i kraju hawla i nema nikakve stete ako vrijednost nisaba opadne u toku jednog hawla. Ako covjek na pocetku hawla posjeduje sto dinara i ako sredinom hawla izgubi sve osim jednog dinara a pri kraju hawla povrati taj imetak koji je dostigao vrijednost nisaba, onda mu je duznost dati zekat na spomenute dinare. Medjutim, ako on zamijeni te dinare za nekakvu drugu vrstu imetka, onda nisab tu prestaje i nije duzan davati zekat, osim ako ta druga imovina ne dostigne vrijednost nisaba. U tom slucaju hawl na tu imovinu pocinje od trenutka posjedovanja iste." Inace, ovaj uslov ne vazi kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi jer se na njih zekat daje u danima njihove zetve tj. branja. Uzviseni Allah, kaze: "... i podajte na dan zetve ono na sto drugi pravo imaju..." (Kur’an, VI/141) Imovina na koju se treba dati zekat dijeli se na dvije vrste: imovina u poljoprivrednim proizvodima i u osnovi se na nju mora davati zekat i na ovu se imovinu ne odnosi propis hawla. Druga vrsta su zlato, srebro, trgovacka roba, ukratko ono putem cega covjek zaradjuje i tu vazi propis hawla..."

IMOVINA NA KOJU SE DAJE ZEKAT

 

Zekat se daje na zlato, srebro, novac, poljoprivredne proizvode, plodove, trgovacku robu, stoku koja se napasa, rudnike i blago.

ZEKAT NA ZLATO I SREBRO

 

Allah, dzelle we ‘ala, kaze: "... Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne trose ga na Allahovu putu - navijesti bolnu patnju na Dan kada se ono u vatri dzehennemskoj bude usijalo, pa se njime cela njihova i slabine njihove i ledja njihova budu zigosala. "Ovo je za ono sto ste za sebe zgrtali; iskusite kaznu za ono sto ste gomilali! " (Kur’an, IX/34-35) Vadzib je davati zekat na zlato i srebro bez obzira da li oni bili u obliku valute, u obliku odredjenih predmeta ili nepreradjeni, pod uvjetom da imaju vrijednost nisaba i da su prosli hawl.

NISAB ZLATA

 

Ne daje se zekat na zlato sve dok ne dostigne kolicinu od dvadeset dinara ili 85 gr. zlata. Ako dostigne iznos od dvadeset dinara (85gr. zlata) i prodje jedan hawl onda se treba dati zekat u vrijednosti od cetvrt desetine tj. 2,5% zlata ili pola dinara. Na svaki visak koji je iznad iznosa od dvadeset dinara se takodjer treba dati cetvrt desetine ili 2,5%. Od Alije, radijellahu anhu, se prenosi da je Poslanik, alejhis-selam, rekao: "Ne trebas placati (zekat na zlato) sve dok ne zaradis dvadeset dinara. Ako imas dvadeset dinara i prodje jedan hawl, trebas dati pola dinara, a sve sto je iznad tog iznosa pa racun je isti poput prvog (na svaki visak koji je iznad iznosa od dvadeset dinara treba dati cetvrt desetine ili 2,5%). Nema zekata na imetak koji nije dostigao jedan hawl."(Prenosi Ahmed) U svojem poznatom djelu "El-Muweta" imam Malik, rahimehullah, kaze: "Sunnet oko kojeg se ne razilazimo je da se zekat daje na dvadeset dinara (jer je dostigao nisab), kao sto se daje na dvije stotine dinara."

NISAB SREBRA

 

Na srebro se ne daje zekat sve dok ne dostigne vrijednost od dvije stotine dirhema ili 595 gr. srebra. Kada srebro dostigne vrijednost od dvije stotine dirhema onda je dostignuta vrijednost nisaba i treba se dati cetvrt desetine zekata tj. 2,5%. Svaki visak ili manjak, ako je vrijednost nisaba dostignuta, racuna se u skladu sa vec izracunatom vrijednoscu nisaba. Alija, radijellahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, rekao: "Olaksao sam vam i sada ne placate zekat na konje i robove, ali dajte zekat na srebro; u svakih cetrdeset dirhema, jedan dirhem. U devedeset ili sto dirhema, nema zekata, a ako posjedujete dvije stotine dirhema, pa dajte pet dirhema." (Prenose Tirmizi i Ebu-Davud) Imam Tirmizi, rahimehullah, kaze: "Upitao sam Buhariju o ovom hadisu pa mi je rekao: "Hadis je vjerodostojan i po njemu postupaju ucenjaci. Nema zekata ispod pet ewaka (oka) a pet ewaka iznose dvije stotine dirhema."

ZEKAT NA NOVAC

 

Kur’anom i sunnetom je potvrdjeno davanje zekata na novac tj. u obliku valute. Imam Ibn-Kudame, rahimehullah, kaze: "Ulema se slozila na tome da zekat na zlato i srebro iznosi cetvrt desetine (2,5%), ali i na novac, takodjer. To su dokazali rijecima Poslanika, sallallahu alejhi we sellem: "U rikki, cetvrt desetine." Rikka je valuta u obrtaju. Znaci, zekat na novcanu valutu se odredjuje u suglasnosti sa nisabom zlata i srebra. Kao sto smo spomenuli nisab zlata na svakih dvadeset dinara (zlatnika) iznosi 85 gr., dok je nisab srebra na svakih dvjesto dirhema 595 gr. srebra. Ako covjek posjeduje novac u vrijednosti nisaba zlata ili srebra i ako je taj novac dostigao jedan hawl tj. jednu hidzretsku godinu, onda je taj covjek duzan dati zekat na taj iznos. Ako na primjer covjek posjeduje nisab u vrijednosti zlata a njegova imovina se nalazi u americkim dolarima ili njemackim markama, onda ce na svakih 40 dolara ili maraka dati zekat u iznosu od jednog dolara tj. jedne marke. Na ovaj se nacin racuna zekat na novac i to shodno valuti koja je u opticaju u doticnoj zemlji. Da pretpostavimo da cijena 85 gr. 18 karatnog zlata u zlatari kosta 1000 DM i ako neko posjeduje ovaj iznos u trajanju od godinu dana (hidzretska), onda ce na taj iznos dati 25 DM zekata. Medjutim, ako posjeduje vise od 1000 DM onda ce na svakih cetrdeset maraka, koje su iznad iznosa od 1000 DM, dodavati jos po jednu marku. Znaci ako covjek posjeduje iznos u vrijednosti od 5000 DM treba dati 100 DM zekata. I tako se racuna zekat u zavisnosti od iznosa kojeg posjeduje covjek. Ali, ako neko posjeduje iznos koji je dostigao vrijednost nisaba u toku jednog hawla i taj se iznos neposredno prije placanja zekata smanji i izgubi vrijednost nisaba onda se zekat na taj iznos ne daje i to je misljenje islamske uleme nasuprot imamu Ebu-Hanifi, rahimehullah, koji je suprotnog misljenja. Znaci, nisab i hawl su uslovi koji se moraju ispuniti kod davanja zekata na novac (valutu).

ZEKAT NA NAKIT

 

Ulema se slaze da zekat ne treba davati na dragulje, dijamante, safire i bisere, osim u slucaju trgovine sa tim dragim kamenjem. Ulema se razisla u vezi sa pitanjem davanja zekata na nakit kojeg zena nosi na sebi bez obzira bio on od zlata ili srebra. Imam Ebu-Hanife i Ibn-Hazm smatraju da je davanje zekata na nakit vadzib ako dostigne vrijednost nisaba. Dokaz tome im je hadis kojeg prenosi Amr b. Sua’jb od svoga oca a ovaj od svoga oca da je Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, rekao: "Dosle su kod Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, dvije zene koje su na rukama imale narukvice od zlata. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi we sellem, ih tada upita: "Zelite li da vam Allah stavi na ruke narukvice od vatre?" "Ne", - rekose one. "Onda udjelite zekat na to sto nosite na svojim rukama." Od Esme b. Jezida se prenosi da je rekla: "Ja i moja dainica smo otisle kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi we sellem, a na nama su bile narukvice od zlata, pa nas je on upitao: "Dajete zekat na to (narukvice)?" "Ne", - odgovorismo mi. Na to nam on uzvrati: "Zar se ne bojite da vam Allah stavi narukvice od vatre!? Dajte zekat na to (narukvice)." (Prenosi Ahmed) Imam Ahmed, Malik i Safija smatraju da se na nakit zene ne daje zekat bez obzira na njegovu kolicinu. Od Dzabira, radijellahu anhu, se prenosi da je bio upitan o nakitu zene tj. da li se na isti daje zekat, pa je odgovorio: "Ne." Rekose mu: "Pa cak i ako u njemu ima vrijednosti od hiljadu dinara (zlatnika)!?" Dzabir im odgovori: "Pa cak i ako ima vise od toga."

ZEKAT NA POLJOPRIVREDNE PROIZVODE

 

Na poljoprivredne proizvode i plodove opcenito duznost je dati zekat sto se razumije iz rijeci Allaha, dzelle sanuhu: "O vjernici, udjeljujte od lijepih stvari koje sticete i od onog sto vam Mi iz zemlje dajemo." (Kur’an, II/267) "On je Taj koji stvara vinograde, poduprte i nepoduprte, i palme i usjeve razlicita okusa, i masline i sipke, slicne i razlicite, - jedite plodove njihove kad plod dadu, i podajte na dan zetve i berbe ono na sto drugi pravo imaju..." (Kur’an, VI/141) Ibn-Abbas, radijellahu anhu, smatra da zekat na dan zetve treba dati desetinu i polovinu desetine plodova i proizvoda. Desetina se daje na ono sto covjek nije zalijevao, a polovinu desetine ce dati na ono sto je zalijevao. Nisab na poljoprivredne proizvode i plodove iznosi pet mjera (ewsuk) zita ociscenog od slame, a jedna mjera iznosi 60 sa’a. Ako zito nije ocisceno od slame, onda ce se zekat dati u visini od 10 mjera (ewsuka). Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, kaze: "Nema zekata u kolicini manjoj od pet ewsuka."

ZEKAT NA MED

 

Ulema se razilazi po pitanju davanja zekata na med. Imam Ebu-Hanife, rahimehullah, i pravnici njegove skole smatraju da je vadzib davati zekat na med. Ebu-Hanife smatra da nisab nije uslov kod zekata na med vec se treba odvojiti jedna desetina meda bez obzira na njegovu kolicinu (kolicina meda se dijeli na deset jednakih dijelova i jedan dio se racuna zekatom). Medjutim, njegov ucenik Ebu-Jusuf, rahimehullah, smatra da je nisab meda deset ritla, a jedan ritl je jednak vrijednosti 130 srebrenih dirhema dok tezina jednog srebrenog dirhema iznosi 2.975gr., znaci, jedan ritl dostize tezinu od 386.75gr. Nisab meda iznosi 3.868kg. Imam Muhammed, rahimehullah, kaze: "Nisab na med je vadzib i on iznosi pet efraka (ferk - trideset i sest ritla). Nisab meda iznosi 69.615kg. Med se treba podijeliti na deset podjednakih djelova i desetina ukupne kolicine ce biti data kao zekat i tako ce se odredjivati zekat na med bez obzira na njegovu kolicinu." Imam, Ahmed b. Hanbel, rahimehullah, uslovljava nisab na zekat i smatra da je davanje zekata na med vadzib. On je rekao da nisab meda iznosi deset efraka a da jedan ferk iznosi sesnaest ritla tj. 61.880kg. Da se na med daje zekat svjedoci nam hadis kojeg prenosi Amr b. Suajb od svog djeda da je Poslanik, alejhis-selam, na med odredio jednu desetinu. (Prenosi Ibn-Madze) Medjutim, Buharija, Hasan el-Basri, Malik i Safija smatraju da se na med ne daje zekat. Poznati ucenjak Ebu-Ubejd, rahimehullah, je zauzeo stav izmedju onih koji smatraju da je zekat na med vadzib i onih koji smatraju da on nije vadzib. On kaze: "Vjerujem da je najispravnije, u vezi sa pitanjem zekata na med, da se savjetuju oni koji ga posjeduju da daju zekat na isti a ako odbiju da ga daju, treba ih strogo ukoriti zbog toga, ali, ne pretjerivati u tome jer im to nije fard, a oni koji ne daju zekat na med, necemo se protiv njih boriti kao sto se trebamo boriti protiv onih koji opcenito odbiju placanje zekata." Dr. Jusuf Kardawi, savremeni egipatski ucenjak, kaze: "Ja smatram da se med racuna imovinom covjeka kroz koju covjek zeli profitirati. To je imovina na koju se treba dati zekat." ("Fikhuz-zekati" tom 1 str.426)

ZEKAT NA STOKU

 

Duznost je dati zekat na stoku, pod uvjetom: 1. Da prodje godina dana od kupovine iste; 2. Da stoka bude na pasi, jer nema zekata za stoku koja se hrani samo u stajama; 3. Da dostigne vrijednost nisaba. Sa uslovom pod rednim brojem dva se ne slazu samo imam Malik i Lejs, rahimehumallah, i oni smatraju da treba davati zekat na stoku bez obzira da li je ona na ispasi ili se hrani samo u stajama, i da li se upotrebljava za oranje zemlje ili ne. Da na kraju ove skromne studije o zekatu spomenemo i to da ko posjeduje sumu novca na koji treba dati zekat a duznik je, onda ce odvojiti iznos koji treba vratiti a od preostalog iznosa ce izdvojiti sumu za zekat, ukoliko mu preostali iznos dostigne vrijednost nisaba, u suprotnom, nije duzan dati zekat na iznos koji posjeduje jer se u toj situaciji on racuna kao potreban (fekir).

IZNOSI NISABA

 

1. Usjevi i plodovi

 

Nisab iznosi pet veseka sto je jednako 612 kg dobre psenice. Kolicina koju je duznost dati iznosi desetina ukoliko je bilo padavina, a petina se daje ukoliko covjek ulozi svoj trud u navodnjavanju.

2. Novac i vrijednosne stvari

 

a - Zlato Nisab iznosi 20 dinara, a to je jednako 85 grama. Kolicina koja se daje je 2,5 %.

b - Srebro

 

Nisab iznosi pet oka, a to je jednako 595 grama. Kolicina koja se daje je 2,5 %.

c - Novcanice

 

Nisab je ravan vrijednosti nisaba zlata ili srebra. Kolicina koja se daje je 2,5 %.

3. Trgovacka roba

 

Nisab se odredjuje na osnovu nisaba zlata ili srebra. Kolicina koja se daje je 2,5 %.

4. Stoka

 

a - deve Najmanji iznos nisaba je 5 deva na kojih se daje jedna ovca.

b - krave

 

Najmanji nisab iznosi 30 krava i na njih se daje govece od godinu dana.

c- ovce

 

Najmanji nisab iznosi 40 ovaca i na njih se daje jedna ovca.

 

OVCE  KRAVE DEVE

Koli?ina  Zekat  Koli?ina  Zekat  Koli?ina  Zekat 

40-120  Ovca  30-39 Junica ili june od godinu dana 5-9 Ovca

121-200 Dvije ovce 40-59 Govece od dvije godine 15-19 Tri ovce

201 Tri ovce Zatim na svaku 30-u Plus junicu ili june od godinu dana 25-35 Deva od godinu dana

Zatim za svaku stotinu Plus jedna ovca A na svaku 40-u Plus govece od dvije godine 36-45 Deva od dvije godine

    46-60 Deva od tri godine 

    61-75 Deva od cetiri godine 

    76-90 Dvije deve od dvije godine

    91-120 Dvije deve od tri godine

    121 Tri deve od dvije godine 

    Zatim za svaku 40-u devu Plus jedna deva od dvije godine 

    A za svaku 50-u devu Plus deva od tri godine 

 

Čitano 3844 puta Zadnji put promjenjen Srijeda, 23 Januar 2013 09:10
Vi ste ovdje: Stubovi Islama ZEKAT