Printaj ovu stranu

Šta je Kur’an?

Ocijeni
(2 glasova)

Kur’an je zbirka upravo onih rije?i koje je Bog obajvio Muhammedu, s.a.v.s., preko meleka Džibrila. Muhammed, s.a.v.s, ih je memorisao, a potom diktirao svojim drugovima, dok su pisari bilježili, provjeravaju?i tekst nekoliko puta za njegova života. Ni jedna rije? u 114 poglavlja ili sura nije izmijenjena u toku predhodnih stolje?a, tako da je Kur’an po svakom detalju jedinstven i nadnaravan tekst objavljen Muhammedu, s.a.v.s., prije 14 stolje?a.

O ?emu govori Kur’an?

Kur’an, posljednja Božija rije?, glavni je izvor vjere i prakse i muslimana. Bavi se svim temama koje se ti?u ljudskih bi?a: Mudrost, Vjera, Molitva i Zakon. Me?utim, njegova osnovna tema je odnos Boga i njegovih stvorenja. U isto vrijeme, Kur’an daje upute za pravedno društvo, ispravno ljudsko ponašanjei pravi?an ekonomski sistem.

Postoje li drugi vjerski izvori?

 

Da, Sunnet, djela i primjer Božijeg poslanika, s.a.v.s, drugi je autoritet za muslimane. Hadis je pouzdano prenesena vijest o onome što je Poslanik, s.a.v.s., rekao, uradio ili odobrio. Vjerovanje u Sunnet je dio islamskog vjerovanja.

Primjeri Poslanikovih izreka

Božji Poslanik, s.a.v.s., je rekao: «Bog nije milostiv prema onome ko nema milosti za druge»,

«Nijedan od vas ne?e biti pravi vjernik, sve dok ne bude želio svome bratu ono što želi samom sebi»,

«Nije vjernik onaj koji se najede dok njegov susjed gladuje»,

«Istinoljubiv i pouzdan trgovac bi?e u društvu vjerovjesnika, Božijih prijatelja i šehida (mu?enika).

«Nije snažan onaj ko drugog obori na zemlju, ve? onaj koji se savlada u srdžbi».

«Bog ne sudi prema vašim tijelima i izgledu, ve? gleda u vaša srca i postupke».

«Neki ?ovjek je, idu?i putem osje?ao veliku že?. Kada je naišao na bunar, sišao je u njega, napio se i izašao. Tada je ugledao psa sa isplaženim jezikom kako liže blato ne bi li ugasio že? kao i on, ponovo se spusti u bunar, zahvati vode u cipelu i napoji ga. Zbog ovog djela, Bog mu je

oprostio grijehe. Neko upita: «O Božiji poslani?e, zar ?emo biti nagra?eni i za ljubaznost prema životinjama, našto Poslanik odgovori:

„Postoji nagrada za ljubaznost prema svakom živom bi?u“.

(Iz hadiskih zbirki Buharija, Muslima, Tirmizija i Bejhakija)

Koji su to pet stubova islama?

Oni su okosnica muslimanskog života: vjerovanje, molitva, briga za siromašne, samopro?iš?enje i hodo?aš?e u Mekku za onoga ko je u mogu?nosti.

1. Vjerovanje

Samo je jedan Bog koji zavrije?uje da bude obožavan, a Muhammed a.s, je Božiji Poslanik. Ova izjava vjerovanja, zove se kelimei-šehadet, jednostavna je formula koju izgovaraju svi vjernici. Na arapskom jeziku, prvi dio te izjave glasi La-ilahe-illellah, a na naš jezik se obi?no prevodi: Samo je jedan Bog ili doslovnije: Nema drugog božanstva osim Boga. Rije? ilah (božanstvo, Bog) može se odnositi na sve što bi, dolaze?i u iskušenje, mogli postaviti na mjesto Boga: bogatstvo, mo? i sl. Zatim slijedi ille-llah – Osim Boga, izvora cjelokupnog stvaranja. Drugi dio kelimei-šehadeta je Muhammeden resulullah – Muhammed je Božiji poslanik. Uputa je došla preko li?nosti koja je samo ?ovjek kao i mi .

2. Namaz

Namaz je naziv za obaveznu islamsku molitvu koja se obavlja pet puta dnevno. Njome se ostvaruje neposredna veza izme?u ?ovjeka i Boga. U islamu nema klera, namaz predvodi osoba koja poznaje Kur’an, a po izboru džemata ili zajednice. Ovih pet namaza se sastoje od tjelesnih pokreta i izgovaranja (u?enja) odlomaka iz Kur’ana na arapskom jeziku, ali se dova ili osobna molitva može govoriti i na maternjem jeziku. Namazi se obavljaju (klanjaju) ujutro, u podne, poslijepodne, po zalasku sunca i no?u – na taj na?in odre?uju ritam ?itavog dana. Iako je pohvalnije obavljanje namaza u džamiji, muslimani i muslimanke mogu klanjati skoro svugdje: na poslu, u fabrici, na univerzitetu… Posjetioci islamskom svijetu budu iznena?eni središnjom ulogom koju namaz ima u svakodnevnom životu.

3. Zekat

Jedno od najvažnijih na?ela islama je da sve stvari kona?no pripadaju Bogu i da je zato bogatstvo koje ljudi imaju amanet od Boga. Rije? Zekat zna?i ?iš?enje i rast. Naša imovina se ?isti izdvajanjem jednog dijela za potrebe siromašnih muslimana i muslimanki. Kao kod podrezivanja vo?ki, time se uklanja višak i pospješuje novi rast imetka. Svaki musliman i muslimanka sami izra?unavaju svoj Zekat. Uglavnom Zekat se sastoji od pla?anja 2,5 % vrijednosti imetka u toku jedne godine. Bogobojazna osoba, tako?er, može dati koliko god želi u vidu sadake i to obi?no u tajnosti. Mada se rije? sadaka može prevesti kao dobrovoljni prilog, ona ima i šire zna?enje. Božiji poslanik s.a.v.s., je rekao: I obra?anje s veselim izrazom lica je sadaka. Božiji poslanik, s.a.v.s., je, tako?er, rekao: Svaki musliman i muslimanka trebaju dati sadaku. Neko upita: A šta ako osoba nema ništa da da? Poslanik odgovori: Neka radi svojim rukama za sebe, a onda nešto od onoga što privrijedi da kao sadaku. Ashabi (Poslanikovi drugovi) upitaše: A ako nije u stanju da radi? Poslanik re?e: Onda neka pomogne siromašnima i ubogima.- Ako ni to nije u stanju? – Neka druge poziva na dobro. Ashabi upitaše: A šta ako ni to ne može? – Neka se uzdrži od ružnih djela, i to je sadaka, odgovori Božiji poslanik.

4. Post

Svake godine u mjesecu Ramazanu (deveti mjesec muslimanskog kalendara), muslimani poste od zore do zalaska sunca, uzdržavaju?i se, pri tome, od hrane i pi?a, i seksualnih odnosa. Bolesnima, nemo?nim, putnicima, trudnicama i dojiljama dozvoljeno je da ne poste, s tim što oni kasnije, u toku godine, naposte propuštene dane. Ako tjelesno nisu u stanju to u?initi, onda trebaju nahraniti siromašnu osobu za svaki izostavljeni dan. Djeca po?inju postiti (i klanjati namaz) od puberteta, premda mnogi po?inju i ranije. Iako je post vrlo koristan za zdravlje, on se prevashodno smatra sredstvom duhovnog samo?iš?enja. Ustezanjem od ovozemaljskih zadovoljstava, makar i nakratko, posta? sti?e iskrene simpatije onih koji gladaju, ali isto tako oboga?uje duhovni život.

5. Hadždž (Hodo?aš?e)

Godišnje hodo?aš?e u Mekku ili hadždž, dužnost je samo onima koji su zdravstveno i imovinski u stanju da ga obave. Oko dva miliona ljudi iz svih krajeva svijeta ide u Mekku svake godine, susre?u?i se sa ljudima raznih nacionalnosti. Mada je Mekka uvijek puna posjetilaca, godišnji Hadždž po?inje u 12. mjesecu islamskog kalendara (koji je lunarni,a ne solarni), tako da hadždž i ramazan padaju nekada u ljeto, a nekada u zimu.

Hodo?asnici nose posebnu odje?u: jednostavnu odje?u koja uklanja klasne i kulturološke razlike. Obredi hadžadža, koji potje?u od Ibrahima a.s., uklju?uju obilaske oko Kabe i prelazak izme?u Saffe i Merve 7 puta, kao što je ?inila Hadžera tragaju?i za vodom. Potom hodo?asnici stoje zajedno u prostranoj dolini Arefat i mole se Bogu za oprost. Ovaj obred podsje?a na Sudnji dan. U proteklim stolje?ima, hadždž je bio naporan poduhvat. Me?utim, danas Saudijska Arabija snabdijeva milione ljudi vodom, savremenim prijevozom i najboljim mogu?im zdravstvenim uslugama.

Završetak hadždža obilježava se blagdanom Kurban-bajramom, koji se obilježava namazom i poklonima.

Kurban-bajram i Ramazanski bajram (blagdan kojim se obilježava okon?anje ramazanskog posta), glavni su blagdani u muslimanskom kalendaru.

Da li islam toleriše druge religije?

Kur’an kaže: Allah vam ne zabranjuje da ?inite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavi?aja vašeg ne izgone – Allah zaista voli one koji supravi?ni… (Kur’an, sura: El-Mumtehane, ajet 8.)

Jedan od ciljeva islamskog zakona je da zaštiti povlašten položaj manjina i zato nemuslimanske bogomolje ni?u širom islamskog svijeta. Historija obiluje primjerima muslimanske tolerancije prema drugim vjerama: Kada je halifa Omer, r.a., ušao u Jerusalim 634. godine, islam je zajam?io slobodu vjeroispovijesti svim vjerskim skupinama u gradu. Islamsko pravo, tako?er, dozvoljava nemuslimanskim zajednicama osnivanje svojih sudova, koji sprovode porodi?no pravo u tradiciji naroda kojima pripadaju same manjine.

 

 

 

Čitano 7069 puta Zadnji put promjenjen Četvrtak, 28 Februar 2013 22:58
Vi ste ovdje: O Islamu Šta je Kur’an?