Dok je Evropa spavala, islam je cvjetao

Ocijeni
(0 glasova)


Rije?-dvije o znanju u islamu

U islamu znanje (nauka) zauzima visoko mjesto. Islam je obavezao svakog muslimana da se obrazuje i da islamski ummet u?ini ummetom koji ?e biti svetionik ostalim ljudima u njihovom cjelokupnom životu i radu. Vrijednost toga možemo shvatiti kada se osvrnemo na ?injenicu da je to bilo prije više od 1400 godina, tj. naredba o traženju znanja dolazi u doba koje je kod nas poznato kao "Srednji vijek", kao vijek zaostalosti, neznanja i nepismenosti, kao vijek ganjanja vještica, zlih demona i sl. Ono što je islam donio u tom vremenu ostavilo je neizbrisiv trag koji se ?ak i danas osje?a u svim podru?jima ljudskog života i djelovanja. Da bi nam to bilo bliže i razumljivije, osvrnuti ?emo se na stanje znanja u tadašnjoj Evropi.

Stanje znanja u srednjovjekovnoj Evropi

Navodimo dva primjera koji dobro oslikavaju stanje znanja i nau?ne svijesti u to doba:

- Prvi primjer se veže s poljem nauke, a spominje ga Francis Bacon, veliki engleski filozof i u?enjak:

"Ljeta Gospodnjeg 1432. razvila se me?u bra?om redovnicima diskusija oko pitanja o broju zuba u ustima konja. Punih trinaest dana bjesnila je diskusija bez prestanka. Sve stare knjige i hronike bile su izvu?ene i pri tom se ispoljila jedna takva divna i dubokoumna erudicija kao nikada na tom podru?ju. Na po?etku ?etrnaestog dana jedan mladi redovnik uglednoga porijekla zamoli svoje ugledne starješine da i on rekne koju rije? i na veliko zaprepaš?enje diskutanata, ?ija duboka mudrost bijaše veoma uznemirena, on ih zamoli da riješe stvar na jedan vulgaran i ne?uven na?in: naime, da otvore usta jednog konja, prebroje zube i na?u riješenje svog problema. Na to ostali osje?aju?i se duboko povrije?eni u svom dostojanstvu, uz veliku galamu navališe na njega, izudaraju ga i izbace: 'Jer,' - rekli su oni, 'sigurno je sam sotona ponukao onog žutokljunca da spomene taj ne?uveni, bezboži put za pronalaženje istine, koji je u suprotnosti sa ?itavim u?enjem crkvenih otaca.'

Poslije još mnogo dana divlje sva?e i diskusije, golub mira se spustio na naš skup i oni, svi kao jedan, proglase da ?e taj problem ostati vje?ita tajna zbog nedostatka historijskih i teoloških podataka o tome, te narede da se isto zabilježi."

- I drugi primjer, koji navodi Muhammed Hamidullah, a odnosi se na polje sudstva:

"Važna novost bila je izjava Muhammedova da su bi?a koja ne spadaju u ljudski rod oslobo?ena svih odgovornosti. Jer do proglašenja Judicatre Acta sredinom XIX stolje?a engleski su sudovi kažnjavali 'smr?u' kola, stabla, zidove, brodove, životinje itd. ukoliko su iste prouzrokovale smrt nekog ?ovjeka."

Sli?nih primjera ima mnogo, ali ih zbog ograni?enosti prostora ne možemo navesti. Me?utim, i iz samo ova dva primjera možemo vidjeti kakvo je bilo stanje nauke prije pojave islama kada su Arapi kažnjavali bunareve, rudnike, životinje i sl., a što je dokinuto dolaskom islama, kao i stanje nauke u Srednjem vijeku na podru?jima na koje nije doprlo svjetlo islama. ?udno je to što su se kažnjavali bunarevi, kola i sl., ali je još ?udnije da se praksa kažnjavanja tih stvari kod Engleza održala sve do XIX stolje?a. Zašto?

Odnos Evrope prema znanju i islamu

Navedeno se desilo zbog toga što se Evropa otimala utjecajima islama, napadaju?i ga tvrde?i da je jeres, kao što je to u?inio Jovan Damaskin. Gilbert de Hogeht je utemeljio svoju kritiku islama na ?injenici da su vino i svinjetina zabranjeni u islamu, a djelo Guillamea Tripolija, koje je pisano s krajnjom mržnjom, sadrži opise koji su bili daleko od zbilje, predstavljaju?i mješavinu mitskih elemenata i historije.

Dok su se tadašnji narodi gušili u neznanju i pisali svakojake bajke, islam se poput munje širio na sve strane svijeta, pronose?i svjetlo znanja i Allahove vjere. Nakon što su osvojili Španiju, muslimani su po gradovima uveli javna kupatila, uli?nu rasvjetu, poplo?ane ulice, kanalizaciju, a pored svega toga iznad grada bi sadili cvije?e po okolnim brežuljcima, tako da kada bi naišao vjetar, gradom bi se širio miris tog cvije?a. Usporedbe radi, London je to (tj. poplo?ane ulice, javnu rasvjetu i kanalizaciju) dobio "samo" 800 godina nakon što su to muslimani uveli u Španiji!!!

Šta je bio uzrok napretka muslimana u to doba?

Njihov napredak je bio vezan za pridržavanje Allahove Knjige i Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, sunneta. U njima se pridaje zna?aj raznim stvarima, ali nesumnjivo, visoko mjesto zauzima znanje.

Mjesto znanja u islamu

U islamu je davanje važnosti znanju izraženo samim tim što Allah, subhanehu ve te’ala, prvu objavu Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, po?inje rije?ima:

"?itaj (u?i)! Plemenit je Gospodar tvoj koji stvara, stvara ?ovjeka od ugruška. ?itaj (u?i)! Plemenit je Gospodar tvoj, koji podu?ava peru, koji ?ovjeka podu?ava onome što ne zna."
(Kur'an, 96:1-5)

Znanje se spominje u Kur'anu i kada se poziva vjerovanju u Allaha, vjerovanju da nema Boga osim Njega - Allaha, dželle še'nuhu:

"I znaj da nema Boga osim Allaha."
(Kur'an, 47:19)


Podsticaj na razmišljanje

Kur'an podsti?e na razmišljanje o onome što je On stvorio, kao i na ?injenje ibadeta samo Njemu. Allah, dželle še'nuhu, kaže:

"A vaš Bog - jedan je Bog! Nema Boga osim Njega, Milostivog, Samilosnog! Stvaranje nebesa i Zemlje, smjena dana i no?i, la?a koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude, kiša koju Allah spušta s neba pa tako u život vra?a zemlju nakon mrtvila njezina - po kojoj je rasijao svakojaka bi?a, promjena vjetrova, oblaci koji izme?u neba i zemlje lebde - doista su znakovi za one koji imaju pameti."
(Kur'an, 2:163-164 )

Jedna od mudrosti navedenog ajeta

Ono što možemo vidjeti iz gore navedenog ajeta je da Allah navodi ljudima koji pameti imaju mnoge znakove u raznim stvarima, kao što je npr. spuštanje kiše i sl. Nakratko ?emo se osvrnuti na dio ajeta "promjena vjetrova". Koliko je to važno i vezano za ljudski opstanak na Zemlji ve?ina ljudi ne zna, pa ?emo to usporediti sa primjerom tunela.

Kada se tunel ne bi vješta?kim putem zra?io, tj. putem ventilacije, došlo bi do pove?ane koncentracije ugljen-monoksida od izduvnih gasova automobila, tako da bi u nedostatku ventilacije dolazilo do trovanja u tunelu. Uzrok je, dakle, nagomilavanje otrovnih gasova koji se zadržavaju u njegovoj unutrašnjosti. Zbog tih gasova se i rudnici zra?e i dovodi ?isti zrak.

Me?utim, da li po ovom pitanju ima razlike izma?u tunela i rudnika s jedne strane, i grada, s druge strane?

Odgovor je - nema! Koliko je god potrebno zra?iti rudnike i tunele, još je potrebnije zra?iti gradove. Kad se oni ne bi zra?ili došlo bi do ugrožavanja ljudskog opstanka na Zemlji. Ljudi su sposobni napraviti ventilaciju za rudnik ili tunel i zra?iti ih, ali nisu sposobni da to u?ine za jedan grad, državu i sl. Pa ko je to onda sposoban u?initi? Niko drugi do Allah, Mo?ni i Silni. Zbog toga se ovo "provjetravanje" i navodi kao jedan od znakova pametnom, iskazuju?i mu po?ast i navode?i ga na razmišljanje i istraživanje onog što je stvorio Mo?ni i Silni.

I na kraju, mnogo je ajeta i hadisa koji govore o znanju i njegovoj važnosti, a mi završavamo s jednim od njih koji glasi:

"Allah ?e na visoke stepene uzdignuti one me?u vama koji vjeruju i kojima je dato znanje." (Kur'an, 58:11)

 

Čitano 2225 puta Zadnji put promjenjen Srijeda, 23 Januar 2013 09:00
Vi ste ovdje: O Islamu Dok je Evropa spavala, islam je cvjetao