Chat Islam Online

Piše: dr. Ahmed El-Kadi

Iman je sr?ano vjerovanje bez imalo sumnje u postojanje Boga, te da je On Gospodar i Tvorac svega. Jedini On zaslužuje da mu se ibadet ?ini. On posjeduje sva svojstava savršensta, te je daleko od bilo kakve manjkavosti.

Postojanje Boga

Njegovo postojanje je neosporna istina, kaže Uzvišeni: “To je zato što je Allah – Istina, a oni kojima se oni, pored Allaha, klanjaju – laž, i zato što je Allah Uzvišen i Veliki.” (El-Hadž, 62.)

A sumnja u Njegovo postojanje je potvora i podsmijeh, kaže Uzvišeni: “Poslanici su njihovi govorili: ‘Zar se može sumnjati u Allaha, Stvoritelja nebesa i Zemlje? On vas poziva da bi vam neke grijehe vaše oprostio i da bi vas do roka odre?enog ostavio.’ Oni su odgovorili: ‘Vi ste ljudi kao i mi, ho?ete da nas odvratite od onih kojima su se preci naši klanjali – pa, donesite nam ?udo vidljivo.’” (Ibrahim, 10.)

Negirati Njegovo postojanje je oholost i nevjerstvo, kaže Uzvišeni: “A Musa odgovori: ‘Ti znaš da ovo nije dao niko drugi nego Gospodar nebesa i Zemlje, kao o?igledna znamenja, i ja mislim da ?eš ti, o Faraone, sigurno nastradati.’” (El-Isra, 102.)

Kaže Uzvišeni: “‘Gospodar istoka i zapada i onoga što je izme?u njih, ako pameti imate, re?e Musa.’ A Faraon re?e: ‘Ako budeš kao boga nekoga drugog osim mene priznavao, sigurno ?u te u tamnicu baciti!’ ‘Zar i onda kad ti budem nešto o?ito donio?’, upita on. ‘Pa daj ga, ako Istinu govoriš!’, re?e Faraon. I Musa baci štap svoj, kad on – zmija prava.” (Eš-Šuara, 28.-32.)

Dokazi Božije egzistencije

Metodi dokazivanja Božijeg postojanja: Prvi metod jeste dokazivanje Božijeg postojanja kroz izvornu ljudsku prirodu ili metod fitreta, koji bismo mogli nazvati ‘sklonost ka Bogu’. Kaže Uzvišeni: “Ti upravi lice svoje vjeri – islamu na njemu ustrajavši! Prihvatite se Allahove ?iste vjere prema kojoj je ljude stvorio. Nema izmjene Allahove vjere,  to je prava vjera, ali ve?ina ljudi to ne zna.” (Er-Rum, 30.)

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, kaže da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Svako dijete se rodi u ?istoj prirodnoj vjeri islamu (fitri) pa ga njegovi roditelji odgoje (u?ine) jevrejom, krs?aninom ili vatropoklonikom.” Bilježi ga Buharija.

Shodno tome ako bi ?ovjek rastao bez uticaja vanjskih faktora vjerovao bi u postojanje Boga, bez potrebe za dokazivanjem Božje postojanosti. Kaže Uzvišeni, subhanehu ve te’ala, u hadisu-kudsij: “Zaista sam Ja stvorio sve svoje robove pravovjernim, došli su im šejtani i odvratili ih od njihove vjere.” Bilježi ga Muslim.

Drugi metod jeste onaj razumski – kozmološki. (Dokaz o postojanju Boga, na temelju ?injenice što postoji svemir zaklju?uje se da mora postojati prvi uzrok svemira, nešto bezuzro?no, bezuvjetno, apsolutno, i to je Bog). Kaže Uzvišeni: “Zar su oni bez Stvoritelja stvoreni ili su oni sami sebe stvorili?” (Et-Tur, 35.) Zdrav razum potvr?uje da sve ono što postoji mora imati uzrok svoga postojanja, ništa se slu?ajno ne dešava. Sve se kre?e i zbiva, ali se ne kre?e samo od sebe.

Tako?er ništa (nebitak) ne nastaje samo po sebi, i ne može prerasti u Bitak. Dakle, mora postojati Stvoritelj, bi?e ?ije je postojanje neophodno nužno a to je Allah, subhanehu ve te’ala.

Kozmološki metod koristio je još u predislamskom periodu, Hatib Arapa, Kis bin Saida El-Ijjadi, koji kaže: “Izmet upu?ije na devu, a trag na pravac, pa zar nebesa ukrašena zazvež?ima i Zemlja klancima ne ukazuju na Onoga Koji sve zna i Koji je o svemu obaviješten.”

Tre?i metod je fizi?ko (prirodno) dokazivanje Božijeg postojanja. Kaže Uzvišeni: “I on je Gospodara svoga zamolio: ‘Ja sam pobije?en, Ti se osveti!’ I Mi smo kapije nebeske pootvarali vodi koja je neprestano lila, i u?inili da iz zemlje izvori provru, i vode su se sastale kako je odre?eno bilo, a njega smo nosili na onoj la?i od dasaka i klinaca sagra?enoj, koja je plovila pred Našim o?ima, a nagrada je to bila za onoga koji je porican bio.” (El-Kamer, 10.-14.). Kaže Uzvišeni: “I Mi objavismo Musau: ‘Udari štapom svojim po moru!’, i ono se rastavi i svaki bok njegov bijaše kao veliko brdo, i Mi onda tamo one druge približismo, a Musaa i sve one koji bijahu s njim spasismo, i one druge potopismo. To je, zaista, pouka, i ve?ina njih nisu bili vjernici.” (Eš-Šuara, 63.-67.)

Kaže Uzvišeni o Svom Poslaniku Isau, alejhi salatu ve selam: “I Šalje ga kao poslanika sino¬vima Israilovim: ‘Donio sam vam znak od Go¬spodara vašega: stvorit ?u vam nešto poput ptice, i u nju puhnuti, pa ?e, Allahovom vo¬ljom, ptica biti; iscijelit ?u slijepa od ro?enja i gubava, i oživljavat ?u mrtve voljom Allaho¬vom; i kazivat ?u vam šta jedete i šta u do¬movima vašim gomilate! U svemu tome ima dokaza za vas ako vjernici budete!’” (Al-Imran, 49.)

Kaže Uzvišeni: “Onaj Koji se nevoljniku, kad Mu se obrati, odaziva, i Koji zlo otklanja i Koji vas na Zemlji jedne drugima smjenjuje – Zar pored Allaha postoji drugi bog?! Kako nikako vi pouku da primite!?” (En-Neml, 62.). Jasni dokazi koje su donosili Božiji poslanici, uslišane dove vjernika, pomo? ožaloš?enima i potištenima, su dio fizi?kih dokaza Božijeg postojanja. Ove dokaze su razumjeli ve?ina ljudi i povjerovali u Onoga, koji je Poslanike slao, u Onoga Koji se nevoljniku, kad Mu se obrati, odaziva i zlo otklanja, dubokim ubje?enjem.

?etvrti metod dokazivanje Božijeg postojanja je potpuni Božiji zakon kojeg je On nama podario u?inivši ga prostranim, tolerantnim i lahkim, bez ikakvih poteško?a, tereta i tjeskobe. Kaže Uzvišeni: “A zašto oni ne prou?avaju Kur’an? Jer, da je on od nekoga drugog, a ne od Allaha, oni bi u njemu našli mnoge protivurje?nosti!” (En-Nisa, 82.). Kaže Uzvišeni: “O ljudi, Dokaz vam je veš stigao od Gospodara vašeg i Mi smo vam objavili Jasnu Svjet¬lost.” (En-Nisa, 174.). Kaže Uzvišeni: “O ljudi, ve? vam je stigla poruka od Gospodara vašega, i lijek za vaša srca, i uputstvo i milost vjernicima.” (Junus, 57.)

Kur’an sa svim svojim sadržajem od predvi?anja doga?aja u budu?nost, te onih koji su se ve? dogodili, ispravnim vjerovanjem, pravednim zakonom, na?elima plemenitog morala, kao i  njegova literarna perfekcija dokazi su njegovog božanskog porijekla.

Po knjizi: El-Akidetul-Mujessere

- Vjerovanje u Njegov rububijjet zna?i, ?vrsto ubje?enje da je samo Allah, uzvišen neka je, Jedini (Er-Rabb) Tvorac i Gospodar svega, (El-Halik) Tvorac, Onaj Koji stvara prema odre?enoj mjeri, (El-Malik) Vrhovni Vladar, Onaj Koji posjeduje sve stvoreno i ima apsolutnu vlast, (El-Amir) Onaj ?ije se sve naredbe sprovode.

Rije? (Er-Rabb) u arapskom jeziku zna?i vlasnik, ravnatelj, Onaj Koji svim stvarima upravlja prema Svojoj volji, Onaj Koji je iz Svoje blagodati svakom stvorenju dao ono što mu je potrebno. Kaže Uzvišeni: "Pa ko je Gospodar vaš, o Musa?", upita Faraon."Gospodar naš je Onaj Koji je svemu dao oblik a zatim ga uputio." (Ta-ha, 49.-50.)

Tema rububijjeta je obuhva?ena u tri glavna svojstva:

Prvo: (El-Halk) Stvaranje, Allah je Stvoritelj svega, a sve drugo je stvoreno. "Allah je Stvoritelj svega i On upravlja svim" (Ez–Zumer, 62.), "Koji je sve stvorio i kako treba uredio!" (El–Furkan, 2.)

Svako stvaranje kojim se opisuje neko drugi mimo Allaha je relativno i procentualno, npr., oblikovanje, pisanje, i odre?ivanje nije stvaranje iz ni?ega, jer samo Allah iz ni?ega stvara."Pa neka je Uzvišen Allah, Najljepši Stvoritelj!" (El-Mu'minun, 14.)

Drugo: (El-Mulk) Apsolutna vlast, Allah je posjednik svega, i sve mimo Njega Mu robuje. "Zar ti ne znaš da Allahu pripada vlast i na nebesima i na Zemlji i da, osim Allaha, ni zaštitnika ni pomaga?a nemate?" (El-Bekare, 107.), "Allahu pripada vlast na nebesima i na Zemlji i Allah je svemo?an!" (Ali 'Imran, 189.), "Koji u vlasti nema ortaka." (El–Isra', 111.), "To vam je, eto, Allah, Gospodar vaš, carstvo je Njegovo! A oni kojima se, pored Njega, klanjate ne posjeduju ništa." (Fatir, 13.)

Svaka vlas koja se pripisuje nekom drugom mimo Allahu je relativna, privremena i djelimi?na jer samo Allah posjeduje apsolutnu vlast. "O narode moj, danas vama pripada vlast i vi dominirate u zemlji, pa ko ?e nas odbraniti od Allahove kazne ako nas ona stigne?" (El-Mu'min, 29.), "...Ili onim što posjedujete!" (En-Nisa, 3.), "Mi ?emo Zemlju i one koji žive na njoj naslijediti i nama ?e se oni vratiti." (Merjem, 40.)

Tre?e: (El-Emr) Naredba, On je Naredbodavac a sve mimo Njega se Njegovoj naredbi pokorava. "Reci: Sva pobjeda (naredba) pripada samo Allahu!" (Ali 'Imran, 154.), "Samo On stvara i upravlja! Uzvišen neka je Allah, Gospodar svjetova!" (El-A’raf, 54.) Obra?aju?i se svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, Allah kaže: "Ništa ne zavisi od tebe, niti da im pokajanje primi, niti da ih kazni." (Ali 'Imran, 128.)

[( Allah Uzvišeni ubacuje re?enicu kojom kazuje da odredba i na ovom i na drugom svijetu pripada samo Njemu Jedinome, u ?emu Mu se ništa ne može pridružiti, pa kaže: "To ništa ne zavisi od tebe!", nego sve zavisi od Mene, kao što kaže: "Ti ne možeš uputiti koga ti želiš, nego Allah upu?uje koga On ho?e!" (28:56) Dakle, nije tvoje da donosiš sud i odredbu robovima Mojim, osim kako sam ti zapovjedio! ) (Tefsir Ibn-Kesir, 238)]

On - neka je slavljen - kaže: "... i prije i poslije Allahova je odluka..." (Er-Rum, 4.)
Budu?i da je On Jedini Naredbodavac prema tome On svim stvarima upravlja prema Svojoj volji. Ako se neko od Njegovih stvorenja opiše naredbodavcem, kao u sljede?em ajetu:"...ali se oni povedoše za faraonovim nare?enjem, a njegovo nare?enje nije bilo razumno." (Hud, 97.), onda se misli na naredbu koja je relativna i koja je podre?ena apsolutnoj Volji Boga, i od Njega, opet, zavisi ho?e li biti izvršena ili ne. Njegova svojstva su apsolutna i zato ništa nije kao On.

Njegova naredba - neka je slavljen - obuhvata kozmi?ku i šerijatsku naredbu. Kozmi?ka naredba je ona koja, kada se izrekne mora se sprovesti i ona je sinonim za (El-Mešie) apsolutnu Volju. "I zaista On može, kada nešto ho?e, samo za to rekne: 'Budi!' - i ono bude." (Ja-sin, 82.)

Šerijatska je naredba mjesto ispita (ho?eli neko biti pokoran ili griješan) i ona je sinonim za (El-Mehabe) ljubav, nekada ona bude izvršena a nekada ne. Ona je, opet, podre?ena (El-Mešie) apsolutnoj Volji. "Onome od vas koji ho?e da je na pravom putu, a vi ne možete ništa htjeti ako to Allah, Gospodar svjetova, ne?e!" (Et-Tekvir, 29.)

Ostala Njegova svojstva rububijjeta, se mogu svesti na gore spomenute tri stvari: (El-Halk) stvaranje, (El-Mulk) apsolutna vlast, (El-Emr) naredba, kao, npr., opskrba, proživljavanje, usmr?ivanje, spuštanje kiše, promjena vjetrova, On ?ini da la?a morem plovi, smjenjuje no? i dan, trudno?a, ra?anje, zdravlje, bolest, ponos, poniženje itd. Vjerovanje u Njegov rububijet - neka je slavljen - duboko je utisnuto u fitru ?ovjeka, vidljivo u Svemiru i naglašeno u tekstovima. Veliki je broj ajeta u Kur'anu koji dokazuju i upu?uju na spoznaju Allahove jedno?e. "U stvaranju nebesa i Zemlje, smjeni no?i i dana, u la?i koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude i kiši koju Allah pušta s neba, pa tako u život vra?a zemlju nakon njenog mrtvila - po kojoj je rasijao svakojaka živa bi?a, u promjeni vjetrova i oblacima koji izme?u neba i Zemlje lebde - ima doista znakova za one koji razumiju." (El-Bekare, 164.),"Ti uvodiš no? u dan i uvodiš dan u no?! Živo izvodiš iz mrtvog i mrtvo izvodiš iz živog! Ti opskrbljuješ koga ho?eš, bez ikakva ra?una!" (Ali 'Imran, 27.), "Allah ?ini da zrnje i košpice proklijaju. On iz neživa izvodi živo, iz živa neživo, - to vam je, eto, Allah, pa kuda se onda odme?ete? On ?ini da zora svi?e, On je no? odredio za po?inak, a Sunce i Mjesec za ra?unanje vremena; to je odredba Silnoga, Sveznaju?eg. On vam je stvorio zvijezde da se po njima u mraku upravljate, na kopnu i moru. - Mi potanko objašnjavamo znamenja Naša ljudima koji znaju. On vas stvara od jednog ?ovjeka da na zemlji živite i da u njoj sahranjeni budete. - Mi potanko pružamo dokaze ljudima koji razumiju. On vodu s neba spušta, pa Mi onda ?inimo da pomo?u nje ni?u sve vrste bilja i da iz njega izrasta zelenilo, a iz njega klasje gusto, i iz palmi, iz zametka njihova, grozdovi koje je lahko ubrati, i vrtovi lozom zasa?eni, naro?ito masline i šipci, sli?ni i razli?iti. Posmatrajte, zato, plodove njihove kad se tek pojave i kad zru. To je, zaista, dokaz za ljude koji vjeruju." (El-En¢am, 95.-99.), "Allah je nebesa, vidite ih, bez stubova podigao, i onda se nad Aršom uzvisio, i Sunce i Mjesec pot?inio, svako se kre?e do roka odre?enog; On upravlja svim i potanko izlaže dokaze da biste se uvjerili da ?ete pred Gospodara svoga stati. On je Zemlju ravnom u?inio i na njoj nepomi?ne planine i rijeke stvorio i od svakog ploda po par, muško i žensko dao; On dan zastire no?u. To su, doista, dokazi ljudima koji razmišljaju. Na Zemlji ima predjela koji jedni s drugima grani?e i baš?a ima lozom zasa?enih, i njiva, i palmi sa više izdanaka i samo s jednim; iako upijaju jednu te istu vodu, plod nekih ?inimo ukusnijim od drugih. To su, doista, dokazi ljudima koji pamet imaju." (Er-Ra'd, 2.-4.), "On je mudro nebesa i Zemlju stvorio, neka je On vrlo visoko iznad onih koje Njemu ravnim smatraju! On stvara ?ovjeka od kapi sjemena, a on odjednom - otvoreni protivnik! I stoku On za vas stvara; njome se od hladno?e štitite, a i drugih koristi imate, njome se najviše i hranite; ona vam je ukras kad je sa ispaše vra?ate i kad je na pašu izgonite, a nosi vam i terete u mjesta u koja bez velike muke ne biste stigli - Gospodar vaš je, uistinu, blag i milostiv - i konje, i mazge, i magarce - da ih jašete, i kao ukras - a stvori?e i ono što ne znate. Allahovo je da ukaže na pravi put, a ima ih i krivih; a da On ho?e, sve bi vas uputio. On spušta s neba vodu koju pijete i kojom se natapa rastinje kojima stoku napasate. On ?ini da vam pomo?u nje raste žito, i masline, i palme, i grož?e, i svakovrsni plodovi - to je, zaista, dokaz za ljude koji razmišljaju; On ?ini da se no?i i danom koristite, i Suncem i Mjesecom, a zvijezde su volji Njegovoj pot?injene, - to su, uistinu, dokazi za ljude koji pameti imaju - i svim onim što vam na Zemlji raznobojnog stvara, - to je, doista, dokaz ljudima koji pouku primaju. On ?ini da se morem koristite, da iz njega svježe meso jedete i da vadite nakit kojim se kitite - ti vidiš la?e kako ga sijeku da biste nešto iz obilja njegova stekli i da biste zahvalni bili. On je po Zemlji nepomi?na brda pobacao da vas ona ne potresa, a i rijeke i puteve da se ispravno usmjeravate, i putokaze, a i po zvijezdama se oni upravljaju. Pa da li je onda Onaj koji stvara kao onaj koji ne stvara?! Urazumite se! Ako vi budete brojili Allahove blagodati, ne?ete ih nabrojati, - Allah, uistinu, prašta i samilostan je." (En-Nahl, 3.-18.), "Koji ?e Džennet naslijediti, oni ?e u njemu vje?no boraviti. Mi smo, zaista, ?ovjeka od biti zemlje stvorili, zatim ga kao kap sjemena na sigurno mjesto stavili, pa onda kap sjemena ugruškom u?inili, zatim od ugruška grudu mesa stvorili, pa od grude mesa kosti napravili, a onda kosti mesom zaodjenuli, i poslije ga, kao drugo stvorenje, oživljujemo, - pa neka je uzvišen Allah, Najljepši Stvoritelj! Vi ?ete, poslije toga, pomrijeti, zatim ?ete, na onom svijetu, oživljeni biti. Mi smo sedam nebesa iznad vas stvorili, i Mi bdijemo nad onim što smo stvorili; Mi s neba s mjerom kišu spuštamo, i u zemlji je zadržavamo - a kadri smo i da je odvedemo - i pomo?u nje baš?e za vas podižemo od palmi i loze vinove - u njima mnogo vo?a imate, i vi ga jedete - i drvo koje na Sinajskoj gori raste, koje zejtin daje i za?in je onima koji jedu. I stoka vam je pouka: Mi vam dajemo da pijete ono što se nalazi u utrobama njezinim, i vi od nje mnogo koristi imate i vi se njome hranite, i na njima, i na la?ama se vozite." (El-Mu'minun, 11.-22.), "Zar ne vidiš da Allah razgoni oblake, a onda ih spaja i jedne nad drugima gomila, pa ti vidiš kišu kako iz njih pada; On s neba, iz oblaka veli?ine brda, spušta grad, pa njime koga ho?e pogodi, a koga ho?e poštedi - bljesak munje Njegove gotovo da oduzme vid. On ?ini da no? i dan naizmjenice nastupaju i u tome je, doista, pouka za one koji pamet imaju. Allah sve životinje stvara od vode, neke od njih na trbuhu puze, neke idu na dvije noge, a neke, opet hode na ?etiri; Allah stvara što ho?e, jer Allah sve može." (En-Nur, 43.-45.), "Zar ne vidiš kako Gospodar tvoj sjenu rasprostire - a da ho?e, ostavio bi je da miruje - a zatim smo u?inili da na nju Sunce ukazuje, a poslije je malo po malo Sebi privla?imo. On vam je no? u?inio pokrivkom, san vam je u?inio po?inkom, a dan da se kre?ete. I On šalje vjetrove kao radosnu vijest, kao prethodnicu Milosti Svoje; i Mi s neba ?istu vodu spuštamo, da njome ve? mrtav predio oživimo i da mnogu stoku i mnoge ljude koje smo stvorili napojimo. A kišu Mi raspodjeljujemo me?u njih da bi razmislili, ali ve?ina ljudi pori?e blagodati. Da ho?emo, u svaki grad bismo poslali nekoga da opominje; zato ne ?ini nevjernicima ustupke i Kur'anom se svim silama protiv njih bori. On je dvije vodene površine jednu pored druge ostavio - jedna je pitka i slatka, druga slana i gorka, a izme?u njih je pregradu i nevidljivu branu postavio. On od vode stvara ljude i ?ini da su rod po krvi i po tazbini. Gospodar tvoj je kadar sve." (El-Furkan, 45.-54.), "Pa, Slavljen neka je Allah kad god omrknete i kad god osvanete, - Njemu neka je pohvala i na nebesima i na Zemlji - i predve?e I u podne! - On živo izvodi iz mrtvog i izvodi mrtvo iz živog. On oživljava zemlju nakon mrtvila njezina, - isto tako ?ete i vi biti oživljeni. Jedan od znakova Njegovih je to što vas od zemlje stvara, i odjednom vas, ljudi, svuda ima razasutih; I jedan od znakova Njegovih je to što za vas, od vrste vaše, stvara žene da se uz njih smirite, i što izme?u vas uspostavlja ljubav i samilost; U tome, zbilja, ima znakova za ljude koji razmišljaju. I jedan od znakova Njegovih je stvaranje nebesa i Zemlje, i raznovrsnost jezika vaših i boja vaših; u tome, zaista, ima znakova za one koji znaju; i jedan od znakova Njegovih je san vaš no?u i po danu, i nastojanje vaše da steknete nešto iz obilja Njegova; u tome, zaista, ima znakova za ljude koji ?uju. I jedan od znakova Njegovih je to što vam pokazuje munju, da se pobojite i ponadate, i to što spušta s neba kišu i oživljava njome zemlju poslije mrtvila njezina; u tome, zaista, ima znakova za ljude koji razumiju. I jedan od znakova Njegovih je i to što nebo i Zemlja postoje voljom Njegovom. Zatim, to što ?ete, ?im vas On samo jednom iz zemlje pozove, brzo ustati. Njemu pripada sve što je na nebesima i na Zemlji, sve je Njemu poslušno. On je Taj koji iz ni?ega stvara i On ?e to ponovo u?initi, to je Njemu lahko; Njemu pripada primjer najuzvišeniji i na nebesima i na Zemlji; On je Silan i Mudar." (Er-Rum, 17.-27.), "Svemilosni, pou?ava Kur'anu, stvara ?ovjeka, u?i ga govoru. Sunce i Mjesec utvr?enim putanjama plove, i trava i drve?e se pokorava, a nebo je digao. I postavio je ravnotežu i pravdu, da ne prelazite granice u mjerenju - i pravo mjerite i na tereziji ne zakidajte! A Zemlju je za stvorenja razastro, na njoj ima vo?a i palmi sa plodom u ?aškama i žita sa liš?em i miomirisna cvije?a, - pa, koju blagodat Gospodara svoga pori?ete! - On je ?ovjeka od sasušene ilova?e, kao što je grn?arija, stvorio a džinna od plamena vatre - pa, koju blagodat Gospodara svoga pori?ete?! - Gospodara dva istoka i dva zapada - pa, koju blagodat Gospodara svoga pori?ete?! Pustio je dva mora da se dodiruju, izme?u njih je pregrada i oni se ne miješaju - pa, koju blagodat Gospodara svoga pori?ete?! Iz njih se vadi biser i merdžan - pa, koju blagodat Gospodara svoga pori?ete?! Njegove su i la?e koje se kao brda visoko po moru uzdižu, - pa, koju blagodat Gospodara svoga pori?ete?!" (Er-Rahman, 1.-25.), "Zar Zemlju posteljom nismo u?inili, i planine stubovima, i vas kao parove stvorili, i vaš san smirajem u?inili, i no? odje?om u?inili, i dan za privre?ivanje odredili, i iznad vas sedam silnih sazidali, i svjetiljku plamte?u postavili? IMi iz oblaka vodu obilnu spuštamo da njome žito i bilje izvedemo, i baš?e guste." (En-Nebe', 6.-16.), "A šta je teže: vas ili nebo stvoriti? On ga je sazdao, svod njegov visoko digao i usavršio, no?i njegove mra?nim, a dane svijetlim u?inio. Poslije toga je Zemlju zaoblio, iz nje je vodu i pašnjake izveo, i planine nepomi?nim u?inio - na uživanje vama i stoci vašoj." (En-Nazi'at, 27.-33.), "Neka ?ovjek pogleda u hranu svoju; Mi obilnu kišu prolivamo, zatim zemlju pukotinama cijepamo, i ?inimo da iz nje žito izrasta i grož?e i povr?e, i masline i palme, i baš?e guste, i vo?e i trave, na uživanje vama i stoci vašoj." ('Abese, 24.-32.)

Ve?ina potomaka Ademovih, u globalu, Njemu priznaju gosopodarstvo (rububijjet), vjeruje da Njemu pripada stvaranje, upravljanje i vladanje, ?ak i arapski mnogobošci o kojima nam Kur'an govori na više mjesta: "Upitaj: '?ija je Zemlja i sve ono što je na njoj, znate li?' 'Allahova!' - odgovori?e, a ti reci: 'Pa zašto onda ne do?ete sebi?' Upitaj: 'Ko je Gospodar sedam nebesa i ko je Gospodar Arša veli?anstvenog?' 'Allah!' - odgovori?e, a ti reci: 'Pa zašto se onda ne bojite?' Upitaj: 'U ?ijoj je ruci vlast nad svim, a On uzima u zaštitu, i od koga niko ne može zašti?en biti, znate li?' 'To je Allahovo!' - odgovorit ?e, a ti reci: 'Pa zašto onda dopuštate da budete zavedeni?' (El-Mu'minun, 84.-89.), "A ako ih upitaš ko je stvorio nebesa i Zemlju, oni ?e sigurno re?i: 'Stvorio ih je Silni, Sveznaju?i!'" (Ez-Zuhruf, 9.)

Kaže Uzvišeni Allah u najveli?anstvenijem ajetu za koji je Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, rekao :”Kada bi kur’anski ajeti bili zvijezde najsjajnija me?u njima bi bio Ajetul-Kursij”. U tom ajetu Allah kaže(u prijevodu zna?enja) :

“Allah je nema drugog boga osim Njega, Živi i Vje?ni. Ne obuzima ga ni drijemež ni san. Njegovo je sve što je na nebesima i na zemlji.Ko se može pred njim zauzimati za nekoga mimo Njegovog dopuštenja. Zna ono što je bilo prije njih i ono što ?e biti poslije njih. A od onoga što On zna, drugi znaju samo onoliko koliko On želi. Njegov Kursijj (predstolje) obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi održavanje njihovo, On je Svevišnji i Veli?anstveni."(El-Bekare, 255)

U vezi tuma?enja djela ajeta (Allaha ne obuzima ni drijemež ni san)- prenosi se predaja da je Musa, alejhisselam, zapitao kako Allah sve održava a da ga ne obuzima ni drijemež ni san. Allah mu re?e da uzme dvije ?aše vode i da klanja. Po?eo je Musa, alejhisselam, sa namazom i kada je bilo ve? pola no?i Musa, alejisselam, pokleknu ali ?aše ne ispadoše niti se voda proli. Nastavi dalje sa namazom i kada je bilo pred zoru umor i drijem su ga savladali te pokleknu i ?aše ispadoše na zemlju i proli se voda iz njih. Objavljuje Allah Musa, alejhisselamu: O Musa, ti nisi mogao da sa?uvas dvije ?aše samo jednu no?, jer te je savladao drijemež i obuzeo san, a šta mislis kada bi Ja samo na tren zaspao šta bi se desilo sa ovim svijetom kojeg sam Ja stvorio i kojeg Ja održavam.

Ko je Allah???

“On je Allah, nema drugog boga osim Njega, Onaj koji zna nevidljivo i vidljivo, On je Milostivi, Samilosni. On je Allah, nema drugog boga osim Njega, Vladar, Sveti, Onaj koji je bez nedostataka, Onaj koji svakog osigurava, Onaj koji nad svim bdi, Silni, Uzvišeni, Gordi, Uzvišen i ?ist je od onoga što mu pridružuju. On je Allah, Stvoritelj, Onaj koji iz ni?eg stvara, Onaj koji svemu daje oblik, On ima najljepša imena, Njega slavi i veli?a sve što je na nebesima i na Zemlji, On je Silni i Mudri”.(El-Hašr, 22-24)

Ko je Allah???

“Reci Allah je jedan. On je uto?iste svakome. Nije rodio i ro?en nije i niko Mu ravan nije.” (Ihlas)

Ibn Abbas kaže da Allahove rije?i; On je uto?ište svemu zna?e- Da od Njega sve traži pomo?, oslonac, uto?ište i ono što im je potrebno.

Prenosi se u tefsiru Ibn Kesira da je Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, rekao: Nema nikog da se može više strpiti na uznemirenjima koje ?uje kao što to Allah ?ini, ljudi mu pripisuju dijete, a On ih hrani i daje im zdravlje.

Prenosi Aiša, radijAllahu anha, da je ?ula Havle bint Sa’lebe koja je došla Allahovom Poslaniku, sallAllahu alejhi we sellem, tuže?i se na svoga muža. Allahov Poslani?e pojeo je moj imetak, upropastio moju mladost, mnogu sam mu djecu izrodila, pa kada sam ostarila i djecu prestala ra?ati rekao mi je ti si mi zabranjena kao što su zabranjena le?a moje majke. Bože moj, ja Ti se jadam, Bože moj, ja Ti se jadam… i nije prestala sve dok Džibril nije sišao sa ajetom:

“Allah je ?uo rije?i one koja se sa tobom o svome mužu raspravljala i koja se Allahu jadala, a Allah ?uje vaš razgovor me?usobni. Allah, uistinu, sve ?uje i sve vidi”.(El-Hašr, 1)

Kaže Bisr ibn Sa’ad: “Da ljudi samo razmisle o Allahu i Njegovoj veli?ini nikada mu ne bi nijednog grijeha u?inili”.

Da bismo mogli biti Muslimani, dužni smo nau?iti te razumom i srcem prihvatiti Islamsko vjerovanje (iman).
Islamsko vjerovanje sastoji se od šest temeljnih istina vjere, a zovemo ih imanski šarti.

*

Temeljne istine vjere su:

1. vjerovati u Allaha dželle šanuhu (Stvoritelja i Vladara svjetova);
2. vjerovati u Allahove Meleke (An?ele), duhovna bi?a;
3. vjerovati u Allahove Kitabe (Knjige);
4. vjerovati u Allahove Poslanike (Pejgambere)
5. vjerovati u Sudnji Dan (Posljednji dan)
6. vjerovati u Allahovo Odre?enje (Kader), to jest da sve što se doga?a, biva s Allahovom voljom i odre?enjem.

Svaki Musliman i Muslimanka dužni su ove temeljne istine vjere svakodnevno izgovarati na arapskom jeziku, a one glase:

1. AMENTU BILLAHI = Ja vjerujem u Allaha,
2. VE MELAIKETIHI = i u Allahove Meleke,
3. VE KUTUBIHI = i u Allahove Kitabe,
4. VE RUSULIHI = i u Allahove Poslanike (pejgambere),
5. VEL~JEVMIL~AHIRI = i u Posljednji (Sudnji) Dan,
6. VE BIL~KADERI HAJRIHI VE ŠERRIHI MINELLAHI TE`ALA = i da sve dobro i loše biva s Allahovom voljom i odre?enjem.

Onaj koji ne vjeruje u svih ovih šest temeljnih istina vjere ne može biti Musliman odnosno Muslimanka.

PRVA TEMELJNA ISTINA VJERE

Prva temeljna istina vjere je AMENTU BILLAHI, što zna?i:

»Ja vjerujem u Allaha dželle šanuhu, Stvoritelja i Vladara svjetova.» Sve što vidimo na zemlji i na nebu skladno je i lijepo ure?eno. Sve se razvija i kre?e u potpunom skladu i savršeno ta?no; ništa nije slu?ajno. Razmišljanje o redu u prirodi dovodi nas do vjerovanja da postoji Jedan Svemogu?i Bog koji vlada cijelim svijetom.
Prou?avanje prirode i pojava u njoj dovodi nas do saznanja da postoji Stvoritelj koji sve zna i može. Taj Stvoritelj je Allah dželle šanuhu.

Allaha znamo i vjerujemo po Njegovim svojstvima spomenutim u Kur'anukojih ima mnogo, a ovdje navodimo slijede?a:

- Allah ima i postoji,

- Allah je jedan,

- Allah je oduvijek i nije postao,

- Allah je zauvijek jer Ga ne?e nestati,

- Allah nije ni?emu sli?an,

- Allah sam o Sebi opstoji,

- Allah živi Svojim vje?nim životom,

- Allah sve zna, ?uje i vidi,

- Allah sve ?ini Svojom voljom,

- Allah sve stvara, održava i rastvara. U suri Ihlas, Allah dželle šanuhu kaže:

»Reci: On, Allah, - Jedan je! Allah je uto?ište svakome!

Nije rodio nikoga niti je On ro?en, i Njemu niko nije ravan!«

Kad spominjemo Allahovo Ime treba re?i dželle šanuhu.

DRUGA TEMELJNA ISTINA VJERE

Druga temeljna istina vjere je VE MELAIKETIHI, što zna?i:

»Ja vjerujem u Allahove Meleke (razumna duhovna bi?a).«

Meleki su nevidljiva duhovna bi?a koja nikada ne griješe, nego uvijek sa zadovoljstvom i poslušno vrše dužnosti koje im Allah dželle šanuhu odre?uje.

Odre?eni Meleki prate ?ovjeka, donose mu dobre misli i pišu njegova djela, a nazivaju se Kiramen katibin.

Meleka ima vrlo mnogo a najpoznatiji su: Džibril, koji ima ulogu da prenosi od Allah Objavu Poslanicima; Mikail sa drugim Melekima vrši odre?ene dužnosti u prirodnim pojavama i promjenama kao što su strujanje vjetrova, kretanje oblaka, padanje kiše, listanje, rast i sazrijevanje bilja, itd; Israfil ima zada?u da najavi prestanak života na zemlji (Posljednji Dan) i ponovno oživljenje (Sudnji Dan).

Druga nevidljiva bi?a koja donose ?ovjeku zle misli i navode ga na grijehe zovu se šejtani (?avoli). Oni su naši neprijatelji i mi molimo Allaha dželle šanuhu da nas sa?uva od njihovog djelovanja slijede?im rije?ima:

EUZU BILLAHI MINEŠ~ŠEJTANIR-RADŽIM, što zna?i:

»Utje?em se Allahu od prokletog šejtana.«

TRE?A TEMELJNA ISTINA VJERE

Tre?a temeljna istina vjere je VE KUTUBIHI, što zna?i: »Ja vjerujem u Allahove knjige, Kitabe.«

Allahove Knjige (Kitabi) su Njegove Objave koje su ljudima prenosili Njegovi Poslanici. U Allahovim Kitabima sadržane su upute, savjeti i propisi o životu ljudi i obavljanju vjerskih dužnosti koje je Allah dželle šanuhu tokom povijesti slao narodima da ih opomene i odvrati od loših djela i nasilja koja su uništila mnoge civilizacije.

Kur'an je Allahova Knjiga (Kitab) koju je On poslao preko Muhammeda -sallallahu ‘alejhi ve sellem- da bude putokaz ljudima kako bi bili sretni na ovom i budu?em svijetu kao posljednja objava za sva budu?a vremena i prostore do Sudnjeg Dana.

Najpoznatija su nam ?etiri velika kitaba:

- Tevrat, objavljen Musau -‘alejhi selam-

- Zebur, objavljen Davudu -‘alejhi selam-

- Indžil, objavljen Isau -‘alejhi selam-

- Kur'an, objavljen Muhammedu -sallallahu ‘alejhi ve sellem-

Pored spomenutih Kitaba objavljeni su spisi ili svici pojedinim Allahovim Poslanicima.

Kur'an je zakonik i vodi? u životu Muslimana. Njegovi propisi vode sre?i i napretku svih ljudi u koju svrhu ih Allah dželle šanuhu poziva da ga prou?avaju i u životu primjenjuju. Muslimani su posebno dužni da ga izu?avaju i svoj život uskla?uju po njegovim propisima, jer ?e samo tako posti?i sre?u na ovom i budu?em svijetu.

Kur'an je uvijek suvremen i bit ?e izvor za sticanje znanja i otkrivanje novih istina sviim generacijama ljudskog roda do Sudnjeg Dana.

?ETVRTA TEMELJNA ISTINA VJERE

?etvrta temeljna istina vjere je VE RUSULIHI, što zna?i: »Ja vjerujem u Allahove Vjerovjesnike.«

Allahovi Vjerovjesnici su odabrani ljudi (Pejgamberi) kojima je Allah dželle šanuhu slao Svoje Objave da ih prenesu i objasne ljudima.

Bilo je mnogo Allahovih Poslanika a najpoznatiji su: Adem, Nuh, Ibrahim, Musa, Isa i Muhammed - ´alejhimus~selam.

Prvi Pejgamber je Adem -‘alejhi selam- koji je ujedno i prvi ?ovjek na zemlji. Adema i njegovu ženu Havu stvorio je Allah dželle šanuhu i od njih je postao cijeli ljudski rod.

Posljednji Allahov Poslanik je Muhammed -sallallahu ‘alejhi ve sellem-. Poslije Muhammeda -sallallahu ‘alejhi ve sellem- ne?e do?i nijedan Poslanik niti ijedna objava poslije Kur'ana.  

PETA TEMELJNA ISTINA VJERE

Peta istina vjere je VEL~JEVMIL~AHIRI, što zna?i: »Ja vjerujem u Posljednji i Sudnji Dan.«

Posljednji Dan je dan kada ?e ovaj svijet nestati i svi ljudi pomrijeti.

Sudnji Dan je dan kada ?e Svemogu?i Allah stvoriti drugi vje?ni život i sve mrtvo oživjeti i pozvati ljude da im sudi za njihova djela.

Svakom ?ovjeku na Sudnjem Danu bit ?e predo?ena njegova dobra i loša djela za koja ?e biti nagra?en ili kažnjen.

Za dobra djela nagrada na Sudnjem Danu je Džennet (Raj), a za loša djela kazna je Džehennem (Pakao).

Najteži grijesi su: nevjerovanje u Allaha, i za njih nema oprosta, pa ?e biti i najstrožije kažnjeni.

ŠESTA TEMEIJNA ISTINA VJERE

Šesta temeljna istina vjere je VE BIL~KADERI HAJRIHI VE ŠERRIHI MINELLAHI TE`ALA, što zna?i: »Ja vjerujem da sve što se doga?a biva s Allahovom voljom i odre?enjem.«

Vjerovanje u Allahovo Odre?enje (Kader) zna?i svjesno zalaganje za ostvarenje zadataka života u granicama propisa Allahove dželle šanuhu vjere. Odre?enje treba ovako razumjeti: da je Svemogu?i Allah stvorio zemaljske i nebeske svjetove i On odre?uje raspored i zbivanja u njima. Kada ?e i koliko šta potrajati, razvijati se i nestati, Allah dželle šanuhu odre?uje, raspore?uje i stvara. On je uzrok svim uzrocima. Niko ne može Njega sprije?iti u Njegovoj volji i radu. Ono što Allah ho?e, to biva, doga?a se, a što ne?e, to se ne može dogoditi niti biti.

Iako je sve odre?eno, Allah dželle šanuhu je dao ?ovjeku slobodnu volju, a to je naša sposobnost da se sami odlu?imo za neko djelo. Ako se odlu?imo za dobro djelo, bit ?emo nagradeni, a ako se odlu?imo za zlo, bit ?emo kažnjeni.

Prema tome, griješnik se ne može pravdati Allahovom odredbom, sudbinom, jer ?e biti kažnjen zato što se odlu?io na izvršenje nekog grijeha, kao što ?e i dobro?inilac biti nagra?en zato što se odlu?io da izvrši dobro djelo.

Ako nas zadesi neko zlo ili nezgoda (bolest, smrt, strah, šteta i sli?no); trebamo znati da je to Allah dželle šanuhu htio i odredio pa moramo biti strpljivi dok se ne izmijeni Njegova odredba.

Sve nesre?e koje nas u životu zadese dužni smo sprije?iti i otkloniti ako to možemo, a ako ne, treba ih strpljivo podnositi i moliti Allaha dželle šanuhu da nas spasi i otkloni nevolje.

Profesor El-Mevdudi, Allah mu se smilovao, u svojoj knjizi Temelji Islama nabraja devet stvari koje se postižu kelimei-šehadetom.

Navodimo ih ukratko:

1.Onaj ko vjeruje da nema boga osim Allaha ne može biti kratkovid. Obrnuto je sa onima koji Ga pori?u ili vjeruju u višeboštvo.

2.Vjerovanje u kelimei-šehadet¹ kod ?ovjeka ra?a ponos i osje?aj ?asti koji se ni?im drugim ne mogu posti?i, jer niko ne može pomo?i ako Allah odmaže, niti odmo?i ako On pomaže. On daje život i smrt. Njemu pripada kona?an sud. On je Vladar i Gospodar svega što postoji. Otuda oni koji u Njega vjeruju u srcu nemaju straha ni od koga, osim od Njega. Zato ni pred kim drugim ne poginju glavu, nikoga drugog ne mole, nikoga se drugog ne ustru?avaju i nikoga drugog se ne boje. Ovo zato jer je Allah Svevišnji i Svemogu?i. Obrnuto je sa višebošcima, nevjernicima i ateistima.

3.Pored ponosa i osje?aja ?asti iz vjerovanja da nema boga osim Allaha, ra?a se poniznost bez poniženja i superiornost bez nadmenosti. Takvoga šejtan svojim lukavstvima ne može zavarati, došaptavaju?i i uljepšavaju?i mu kako je jak i sposoban, jer zna i duboko vjeruje da mu to Allah, ako bude htio, kao što mu je dao, može kad god ho?e, oduzeti. Obrnuto je sa nevjernikom, koji se, ako se kakve blagodati na ovom svijetu dograbi, odmah uzoholi i nadmeno ponese.

4.Onaj ko vjeruje u kelimei-šehadet sigurno zna da se samo ?istom dušom i dobrim djelima može spasiti i posti?i ono što se želi, dok višebošci i nevjernici život provode u lažnim nadama i pustim snovima. Me?u njima ima onih koji kažu: “Sin Božiji kod svog Oca iskupio nas je za naše grijehe.” Drugi govore: “Mi smo sljedbenici i djeca Božija, pa nas ne?e kazniti za naše grijehe.” Tre?i govore: “Za nas ?e se zauzeti naši ugledni pobožni preci.” Ima i onih koji se zavjetuju i svojim božanstvima prinose žrtve, tvrde?i da ?e time posti?i olakšicu za svoja djela. Što se ti?e ateista oni i ne vjeruju u Boga, smatraju?i da su slobodni u svojim djelima i da ih na ovom svijetu ne ograni?avaju nikakvi vjerozakoni. Oni su svoje strasti i prohtjeve uzeli za boga i postali njihovi robovi.

5.Onaj ko izgovara kelimei-šehadet ne pada u o?aj i razo?arenje, jer vjeruje da je u Allahovoj riznici sve što je na nebesima i Zemlji. Otuda je bezbrižan i smiren, jer ne gubi nadu ni u najtežim trenucima stiske i siromaštva, ?ak ni kad je od drugih odba?en i ponižen.

6.Vjerovanje u kelimei-šehadet kod ?ovjeka razvija ogromnu snagu odlu?nosti, ustrajnosti i pouzdanja, sve radi radi postizanja uzvišenih ciljeva Allahova zadovoljstva. On osje?a da iza ovoga svega stoji mo? Vladara nebesa i Zemlje. Otuda je vjernikova odlu?nost i ustrajnost koju crpi iz ovakvog vjerovanja ?vrsta i nepokolebljiva poput nepomi?nih planina. Odakle nevjernik i višebožac mogu imati ovakvu snagu i nepokolebljivost ?

7.Kelimei-šehadet bodri ?ovjeka i u srce mu ulijeva hrabrost. ?ovjeka zastrašuje i slabi njegovu odlu?nost, samoljublje, pretjerana sklonost imetku i porodici, s jedne strane, i vjerovanje da mu sudbinu može krojiti i život oduzeti neko drugi mimo Allaha, s druge strane. Vjerovanje da nema boga osim Allaha osloba?a ?ovjeka straha od svega navedenog i ulijeva uvjerenje da je Allah jedini vlasnik njegova života i svega što posjeduje, usljed ?ega postaje spreman da na putu zadovoljstva svoga Gospodara, žrtvuje sve od sebe ma koliko ga to stajalo. Osim toga, u dubini njegova srca ja?a spoznaja da niko drugi do Allah nije u stanju oduzeti njegov život; ni ?ovjek, ni životinja, ni bomba, ni top, ni sablja, ni kamen, ni bilo šta drugo. Zato na cijelome svijetu nema niko hrabriji i neustrašiviji od onoga ko vjeruje u Uzvišenog Allaha. Njega ne može zastrašiti ni nepregledna vojska, ni isukane sablje, ni kiša metaka niti bombe i granate. Kada krene u borbu na Allahovom putu on je u stanju pobijediti desetorostruko ja?eg i brojnijeg neprijatelja. Odakle ovo višebošcima, nevjernicima i ateistima ?

8.Vjerovanje da nema boga osim Allaha uzdiže stepen ?ovjeka, ja?a njegovo ubje?enje, ra?a osje?aj neovisnosti o drugima mimo Allaha, pro?iš?ava njegovo srce od natruna pohlepe, proždrljivosti, zavidnosti, niskosti, pakosti i drugih ružnih svojstava.

9.Najvažnije od svega u ovom pogledu je da vjerovanje da nema boga osim Allaha, ?ovjeka drži privrženim Allahovoj vjeri i da je ?uva. Vjernik, naime, ?vrsto vjeruje da Allah sve zna, da mu je On bliži od žile kucavice i da, ako od drugih može pobje?i, od Uzvišenog Allaha, sigurno, ne može.

U onoj mjeri u kojoj je njegovo vjerovanje ?vrsto i stalno na umu, u toj istoj mjeri bi?e i dosljedan Allahovim propisima, ne usu?uju?i se da se približi onome što je Allah zabranio i žure?i da u?ini što više dobrih djela koja je Allah naredio.

Zato vjerovanje da nema boga osim Allaha predstavlja prvi i najvažniji temelj vjere, bez koga ?ovjek ne može biti musliman. Musliman je, dakle, Allahu pokorni rob, a takav može biti samo ako od srca vjeruje da nema boga osim Allaha. To je temelj islama i izvor njegove snage. Svi ostali elementi islama i njegovi propisi su nadogradnja na ovaj temelj na kome stoje, jer kad ne bi bilo ovoga temelja, od islama ne bi ostalo ništa.

Pogledaj kako je, kako navodi ibn Redžeb, neke od fadileta² vjerovanja da nema boga osim Allaha, opisao Sufjan ibn Ujejne: “Nema roba da mu je Allah dao višu blagodat od one što mu je omogu?io da spozna rije?i kelimei-šehadeta: “Nema boga osim Allaha”. Rije?i kelimei-šehadeta su džennetlijama kao hladna voda stanovnicima ovoga svijeta. Zbog njih je pripremljena “Ku?a nagrade” i “Ku?a kazne”. Zbog njih je poslanicima nare?ena borba na Allahovom putu (džihad). Ko ih izgovori spasio je svoj imetak i krv, ako ih odbije sam je dopustio da mu imetak plijen postane i da mu se krv uzaludno prolije. Rije?i kelimei-šehadeta su klju? Dženneta i klju? koji su poslanici pozivali u vjeru.”

Ako bi htio da ti nabrojimo šta su o fadiletima kelimei-šehadeta rekli u?enjaci, Allah im se smilovao, šta sve o tome stoji u mnogobrojnim hadisima Allahova Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, i izrekama sljedbenika zdrave tradicije, tome ne bi bilo kraja.

Iz prijevoda knijge: El-wela' we-l-bera' fi-l-islam, šejh Muhammed Se'id Salim el-Kahtani, str. 48-50

1 Kelimei-šehadet su rije?i šehadeta La ilahe illAllah Muhammedu-r-Resulullah što u jezi?kom prijevodu zna?e Nema boga osim Allaha a Muhammed je Allahov Poslanik

2 Fadilet = odlika, vrijednost

Rije?-dvije o znanju u islamu

U islamu znanje (nauka) zauzima visoko mjesto. Islam je obavezao svakog muslimana da se obrazuje i da islamski ummet u?ini ummetom koji ?e biti svetionik ostalim ljudima u njihovom cjelokupnom životu i radu. Vrijednost toga možemo shvatiti kada se osvrnemo na ?injenicu da je to bilo prije više od 1400 godina, tj. naredba o traženju znanja dolazi u doba koje je kod nas poznato kao "Srednji vijek", kao vijek zaostalosti, neznanja i nepismenosti, kao vijek ganjanja vještica, zlih demona i sl. Ono što je islam donio u tom vremenu ostavilo je neizbrisiv trag koji se ?ak i danas osje?a u svim podru?jima ljudskog života i djelovanja. Da bi nam to bilo bliže i razumljivije, osvrnuti ?emo se na stanje znanja u tadašnjoj Evropi.

Stanje znanja u srednjovjekovnoj Evropi

Navodimo dva primjera koji dobro oslikavaju stanje znanja i nau?ne svijesti u to doba:

- Prvi primjer se veže s poljem nauke, a spominje ga Francis Bacon, veliki engleski filozof i u?enjak:

"Ljeta Gospodnjeg 1432. razvila se me?u bra?om redovnicima diskusija oko pitanja o broju zuba u ustima konja. Punih trinaest dana bjesnila je diskusija bez prestanka. Sve stare knjige i hronike bile su izvu?ene i pri tom se ispoljila jedna takva divna i dubokoumna erudicija kao nikada na tom podru?ju. Na po?etku ?etrnaestog dana jedan mladi redovnik uglednoga porijekla zamoli svoje ugledne starješine da i on rekne koju rije? i na veliko zaprepaš?enje diskutanata, ?ija duboka mudrost bijaše veoma uznemirena, on ih zamoli da riješe stvar na jedan vulgaran i ne?uven na?in: naime, da otvore usta jednog konja, prebroje zube i na?u riješenje svog problema. Na to ostali osje?aju?i se duboko povrije?eni u svom dostojanstvu, uz veliku galamu navališe na njega, izudaraju ga i izbace: 'Jer,' - rekli su oni, 'sigurno je sam sotona ponukao onog žutokljunca da spomene taj ne?uveni, bezboži put za pronalaženje istine, koji je u suprotnosti sa ?itavim u?enjem crkvenih otaca.'

Poslije još mnogo dana divlje sva?e i diskusije, golub mira se spustio na naš skup i oni, svi kao jedan, proglase da ?e taj problem ostati vje?ita tajna zbog nedostatka historijskih i teoloških podataka o tome, te narede da se isto zabilježi."

- I drugi primjer, koji navodi Muhammed Hamidullah, a odnosi se na polje sudstva:

"Važna novost bila je izjava Muhammedova da su bi?a koja ne spadaju u ljudski rod oslobo?ena svih odgovornosti. Jer do proglašenja Judicatre Acta sredinom XIX stolje?a engleski su sudovi kažnjavali 'smr?u' kola, stabla, zidove, brodove, životinje itd. ukoliko su iste prouzrokovale smrt nekog ?ovjeka."

Sli?nih primjera ima mnogo, ali ih zbog ograni?enosti prostora ne možemo navesti. Me?utim, i iz samo ova dva primjera možemo vidjeti kakvo je bilo stanje nauke prije pojave islama kada su Arapi kažnjavali bunareve, rudnike, životinje i sl., a što je dokinuto dolaskom islama, kao i stanje nauke u Srednjem vijeku na podru?jima na koje nije doprlo svjetlo islama. ?udno je to što su se kažnjavali bunarevi, kola i sl., ali je još ?udnije da se praksa kažnjavanja tih stvari kod Engleza održala sve do XIX stolje?a. Zašto?

Odnos Evrope prema znanju i islamu

Navedeno se desilo zbog toga što se Evropa otimala utjecajima islama, napadaju?i ga tvrde?i da je jeres, kao što je to u?inio Jovan Damaskin. Gilbert de Hogeht je utemeljio svoju kritiku islama na ?injenici da su vino i svinjetina zabranjeni u islamu, a djelo Guillamea Tripolija, koje je pisano s krajnjom mržnjom, sadrži opise koji su bili daleko od zbilje, predstavljaju?i mješavinu mitskih elemenata i historije.

Dok su se tadašnji narodi gušili u neznanju i pisali svakojake bajke, islam se poput munje širio na sve strane svijeta, pronose?i svjetlo znanja i Allahove vjere. Nakon što su osvojili Španiju, muslimani su po gradovima uveli javna kupatila, uli?nu rasvjetu, poplo?ane ulice, kanalizaciju, a pored svega toga iznad grada bi sadili cvije?e po okolnim brežuljcima, tako da kada bi naišao vjetar, gradom bi se širio miris tog cvije?a. Usporedbe radi, London je to (tj. poplo?ane ulice, javnu rasvjetu i kanalizaciju) dobio "samo" 800 godina nakon što su to muslimani uveli u Španiji!!!

Šta je bio uzrok napretka muslimana u to doba?

Njihov napredak je bio vezan za pridržavanje Allahove Knjige i Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, sunneta. U njima se pridaje zna?aj raznim stvarima, ali nesumnjivo, visoko mjesto zauzima znanje.

Mjesto znanja u islamu

U islamu je davanje važnosti znanju izraženo samim tim što Allah, subhanehu ve te’ala, prvu objavu Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, po?inje rije?ima:

"?itaj (u?i)! Plemenit je Gospodar tvoj koji stvara, stvara ?ovjeka od ugruška. ?itaj (u?i)! Plemenit je Gospodar tvoj, koji podu?ava peru, koji ?ovjeka podu?ava onome što ne zna."
(Kur'an, 96:1-5)

Znanje se spominje u Kur'anu i kada se poziva vjerovanju u Allaha, vjerovanju da nema Boga osim Njega - Allaha, dželle še'nuhu:

"I znaj da nema Boga osim Allaha."
(Kur'an, 47:19)


Podsticaj na razmišljanje

Kur'an podsti?e na razmišljanje o onome što je On stvorio, kao i na ?injenje ibadeta samo Njemu. Allah, dželle še'nuhu, kaže:

"A vaš Bog - jedan je Bog! Nema Boga osim Njega, Milostivog, Samilosnog! Stvaranje nebesa i Zemlje, smjena dana i no?i, la?a koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude, kiša koju Allah spušta s neba pa tako u život vra?a zemlju nakon mrtvila njezina - po kojoj je rasijao svakojaka bi?a, promjena vjetrova, oblaci koji izme?u neba i zemlje lebde - doista su znakovi za one koji imaju pameti."
(Kur'an, 2:163-164 )

Jedna od mudrosti navedenog ajeta

Ono što možemo vidjeti iz gore navedenog ajeta je da Allah navodi ljudima koji pameti imaju mnoge znakove u raznim stvarima, kao što je npr. spuštanje kiše i sl. Nakratko ?emo se osvrnuti na dio ajeta "promjena vjetrova". Koliko je to važno i vezano za ljudski opstanak na Zemlji ve?ina ljudi ne zna, pa ?emo to usporediti sa primjerom tunela.

Kada se tunel ne bi vješta?kim putem zra?io, tj. putem ventilacije, došlo bi do pove?ane koncentracije ugljen-monoksida od izduvnih gasova automobila, tako da bi u nedostatku ventilacije dolazilo do trovanja u tunelu. Uzrok je, dakle, nagomilavanje otrovnih gasova koji se zadržavaju u njegovoj unutrašnjosti. Zbog tih gasova se i rudnici zra?e i dovodi ?isti zrak.

Me?utim, da li po ovom pitanju ima razlike izma?u tunela i rudnika s jedne strane, i grada, s druge strane?

Odgovor je - nema! Koliko je god potrebno zra?iti rudnike i tunele, još je potrebnije zra?iti gradove. Kad se oni ne bi zra?ili došlo bi do ugrožavanja ljudskog opstanka na Zemlji. Ljudi su sposobni napraviti ventilaciju za rudnik ili tunel i zra?iti ih, ali nisu sposobni da to u?ine za jedan grad, državu i sl. Pa ko je to onda sposoban u?initi? Niko drugi do Allah, Mo?ni i Silni. Zbog toga se ovo "provjetravanje" i navodi kao jedan od znakova pametnom, iskazuju?i mu po?ast i navode?i ga na razmišljanje i istraživanje onog što je stvorio Mo?ni i Silni.

I na kraju, mnogo je ajeta i hadisa koji govore o znanju i njegovoj važnosti, a mi završavamo s jednim od njih koji glasi:

"Allah ?e na visoke stepene uzdignuti one me?u vama koji vjeruju i kojima je dato znanje." (Kur'an, 58:11)

Islam je sveobuhvatni i savršeni sistem u?enja, ure?enja, i uputa. On je zakonik života. Kroz ?asni Kur'an, i govor i djela Poslanika Muhammeda, mir neka je na njega, islam daje muslimanima uputu svjetskih razmjera u svim pogledima života, neostavljaju?i ih na milost i nemilost naslje?ene tradicije koja se razlikuje od jednog mjesta do drugog i koja može biti ispravna ili pogrešna. Islamske vrijednosti su logi?ne i ?vrste, i zajedni?ke su svim muslimana bez obzira gdje da se nalaze. Ina?e, ve?ina nemuslimana nisu muslimani iz razloga što ne poznaju islam, ili ga površno poznaju, ili pak imaju iskrivljenu sliku o njemu.

Islamska sveobuhvatnost je previše široka tema da bi bila obra?ena u kratkom ?lanku, te su stoga ovdje prezentirani samo neki od njenih aspekata.

Skromnost

Islam u?i muslimana da bude skroman. Allah kaže u ?asnom Kur'anu: "O ljudi! Stvorili smo vas od muškarca i žene, i podijelili vas u nacije i plemena, da se možete upoznavati. Zaista najvrijedniji od vas kod Allaha je onaj koji je najpobožniji i najpravedniji. Zaista, Allah je Sveznaju?i, Sveosje?aju?i." Ovo pokazuje da islam izjedna?ava sve ljude. Prema Islamu, ni jedna osoba nije bolja od druge radi boje, rase, spola, ili plemena. Osoba je bolja od druge osobe jedino ukoliko je pobožnija i pravednija.

Poslanik Muhammed, neka je mir na njega, je rekao: "Budite umjereni. Niko nek ne bude ohol prema drugima ili nepravedan drugima." On je tako?e rekao: "Ako ste skromni, Bog ?e vam uzdi?i položaj." Kada bi Poslanik Muhammed, mir neka je na njega, prolazio kraj neke djece, on bi ih pozdravljao kao znak skromnosti.

Allah tako?er u ?asnom Kur'anu, govore?i o samoljublju, kaže: "I ne okre?ite vaše lice prkosno od ?ovjeka, niti hodajte drsko po Zemlji. Zaista, Allah ne voli ni jednog oholog hvalisavca." A Poslanik Muhammed, neka je mir na njega, je rekao: "Uobražena osoba ne?e u?i u Džennet (Raj)."

Vjerovanje u Jednog Boga

Po?etna ta?ka u islamu je vjerovanje u Allaha, Jedinog, koji nema sudruga i koji nema oca ili sinova. Jedini neoprostivi grijeh u islamu je pripisivanje sudruga Allahu. U Kur'anu ?asnom Allah kaže: "Reci (O Muhammede): On je Allah, Jedan; Allah je Sam sebi dovoljan Gospodar, koga sva stvorenja trebaju; Nije Rodio, niti je Ro?en; i nema nikoga jednakog ili usporedivog sa Njim."

Ljubaznost prema roditeljima

Islam naglašava nužnost ljubaznosti prema roditeljima i stavlja ovu ljubaznost na drugo mjesto odmah iza obožavanja Allaha. Allah kaže u ?asnom Kur'anu: "A vaš Gospodar je naredio da ne obožavate nikoga osim Njega, i da izvršavate obaveze prema svojim roditeljima. Ako jedno ili oboje od njih dožive starost u vašem životu, ne govorite im rije?i nepoštivanja, niti galamite na njih, ve? im se obra?ajte rije?ima poštovanja. I spustite na njih krilo pokornosti i poniznosti kroz milost, i recite: Gospodaru moj! Podari im Svoju milost kao što su me odgajali (i brinuli se o meni) kada sam bio mali."

Pozicija roditelja je tako uzvišena da kada je ?ovjek jednom upitao: "O Allahov Poslani?e, ko me?u ljudima ima najviše prava na moju ljubaznost i dobro društvo?" Poslanik, neka je mir na njega, je odgovorio: "Tvoja majka." ?ovjek je upitao: "A ko onda?" Poslanik, neka je mir na njega, je rekao: "Tvoja majka." ?ovjek je ponovo upitao: "A ko onda?" i ponovo je Poslanik, neka je mir na njega, odgovorio: "Tvoja majka." ?ovjek je upitao još jednom: "Tko još onda?" Tek onda mu je Poslanik odgovorio: "Tvoj otac."

Zajedni?ka molitva

Islam bodri vjernike na obavljanje molitve u grupama i zajedni?ka molitva je poželjnija od individualne molitve. Poslanik Muhammed, neka je mir na njega, je rekao: "Zajedni?ka molitva je bolja od individualne molitve za dvadesetsedam puta." Zajedni?ka molitva usmjerava na unapre?enje jednakosti i društvene solidarnosti vjernika, nadvladava sklonost prema osamljivanju nekih ?lanova društva, i pove?ava društvenost kod svih.

Žene u islamu

Žene uživaju najve?e poštovanje u islamskom društvu. Žena je potpuno duhovno jednaka sa muškarcem po Kur'anu. Oboma su obe?ane jednake nagrade za "tko god radi dobra djela, muškarac ili žena." Po Kur'anu, žena nije okrivljena za Ademov prvi grijeh.

Poslanik, neka je mir na njega, je rekao: "Tko god ima k?er ... i ne bude davao ve?a prava sinu od nje, Bog ?e ga uvesti u Džennet (Raj)." Prema islamskom zakonu, žene ne mogu biti natjerane na brak sa nekim bez njihovog pristanka.

U islamu, prirodna razlika izme?u spolova daje pravo slabijem spolu na zaštitu. To ne podrazumjeva prevlast ili prednost ispred zakona. ?ak šta više, ?ovjekova uloga upravljanja svojom porodicom ne zna?i muževu diktaturu nad njegovom ženom. Poslanik, neka je mir na njega, je rekao: "Najbolji od vas su oni koji su najbolji svojim ženama."

Ženska prava

Islam je propisao pravo kojeg je žena bila lišena i prije islama i nakon njega (nažalost ?ak i u 20. stolje?u) - pravo na nezavisno vlasništvo. Prema islamskom zakonu, ženino pravo na njen novac, imetak, ili druge svojine je potpuno priznato. Ovo pravo se ne mijenja bilo da je ona neudata ili udata. Ona zadržava svoja puna prava na kupovinu, prodaju, zalaganje ili iznajmljivanje nekog ili cijelog njenog vlasništva.

?ovjekova odgovornost za izdržavanje njegove porodice (a u nekim slu?ajevima i njegove rodbine) nije umanjena radi bogatstva njegove žene. Žena, u drugu ruku, je daleko više finansijski bezbjednija, i daleko manje optere?ena sa bilo kakvim zahtjevima na njen imetak. Njen imetak od prije braka ne prelazi njenom suprugu nakon braka i ona tako?er zadržava svoje djevoja?ko prezime. Ona nema obavezu da ga troši na svoju porodicu.

Iako žena ima pravo na zaposlenje, treba ista?i da islam gleda na njenu ulogu majke i žene kao najsvetiju i najneophodniju ulogu. Takva plemenita i bitna uloga, koja ponajviše oblikuje budu?nost naroda, ne može se okarakterisati kao "besposlenost".

Ipak, nema propisa u islamu koji zabranjuje ženi traženje zaposlenja kada god postoji potreba za njim, posebno u poziciji koja pristaje njenoj prirodi i gra?i i u kojoj društvo treba njenu ve?inu. Primjeri ovih zaposlenja su školstvo i medicina.

Islam je tako?er vratio ženi pravo naslje?ivanja, prije ?ega je ona sama bila predmet naslje?ivanja u nekim društvima.

Žena tako?er ima pravo u?estvovanja u rješavanjima javnih problema. I u Kur'anu i u Islamskoj historiji nalazimo primjere žena koje su u?estvovale u ozbiljnim raspravama i dokazivanjima ?ak i sa samim Poslanikom. Pored svega ovoga, u islamu pravo žena na sticanje znanja se ne razlikuje od prava muškaraca.

Rad

Poslanik Muhammed, neka je mir na njega, je rekao: "Gornja ruka je bolja nego donja." što zna?i da je davanje bolje od uzimanja. On je tako?er rekao: "Zaista, skupljanje granja za vatru na le?ima bi?e bolje od prosja?enja. Jer neko ti može nešto dati, a može te i odbiti." U ovom kazivanju, Poslanik Muhammed, neka je mir na njega, poti?e vjernika na rad i nezavisnost od drugih. On je tako?er rekao: "Niko ne?e nikada jesti bolju hranu od one koju je pojeo od posla koji je uradio svojim rukama (koju je sam zaradio)…"

Kontrola jezika

Prema Islamu, vjernik bi trebao da kontroliše svoj jezik. Tako ga Islam poti?e na izbjegavanje beskorisnog i štetnog brbljanja. Poslanik Muhammed, neka je mir na njega, je rekao: "Onaj koji vjeruje u Allaha i u Posljednji dan (Sudnji dan) neka govori nešto dobro ili neka šuti." On je tako?er rekao: "Musliman ne povre?uje druge svojim rukama ili svojim jezikom."

Jednom je musliman upitao Poslanika Muhammeda, neka je mir na njega: "?ega da se pri?uvam?" Poslanik je rekao: "Jezika." Druga osoba je upitala: "Koji je put do spasenja?" Poslanik, neka je mir na njega, mu je preporu?io, izme?u ostalih stvari, i "Kontrola svog jezika."

Samokontrola i oprost

Allah zapovijeda muslimanu savla?ivanje svoje ljutnje kao preduslov društvenog me?udjelovanja. Ovo savla?ivanje ljutnje smanjuje neslaganje me?u osobama u istom društvu. Islam tako?er poti?e muslimana da prašta drugima, i da kontroliše sam sebe. Poslanik Muhammed, neka je mir na njega, je rekao: "Jak ?ovjek nije onaj koji baca drugog na zemlju, ve? onaj koji kontroliše sam sebe kada je ljut."

Ne ogovarati i ne sumnji?iti

Islam zapovijeda vjernicima da ne ogovaraju jedni druge i da posebno izbjegavaju sumnji?enje. Allah je rekao: "O vi koji vjerujete! Izbjegavajte mnogo sumnji?enje, zaista neka sumnji?enja su grijesi. I ne špijunirajte niti ogovarajte jedni druge. Da li bi neko od vas volio jesti meso svog mrtvog brata? To bi vam sigurno bilo mrsko (te zato mrzite ogovaranje). I bojte se Allaha; Allah je Onaj koji prihvata pokajanje, Najmilostiviji."

Saradnja

Islam isti?e saradnju me?u vjernicima. Poslanik Muhammed, neka je mir na njega, je rekao: "Allah ?e pomo?i vama ako pomognete svojoj bra?i (u vjeri)." On je tako?e rekao: "Svaka ljubaznost je (nagra?ena kao ?in) milosr?a." i "Niko od vas ne?e vjerovati sve dok ne bude volio svome bratu ono što bi volio sebi."

Održanje obe?anja

Allah zapovijeda muslimanu održanje njegovih obe?anja. Allah kaže u ?asnom Kur'anu: "Održavajte svoja obe?anja; vi ste odgovorni za svoje obe?anje." On tako?e kaže: "O vi koji vjerujete! Zašto govorite ono što ne uradite?" i "O vi koji vjerujete! Izvršavajte svoje ugovore."

Održanje obe?anja mora postati jedno od karakteristi?nih pravila u muslimanovom životu. Poslanik Muhammed, neka je mir na njega, je rekao: "Osobine licemjera su tri: Kada govori, laže. Ako obe?a, prekrši obe?anje. Ako mu se nešto povjeri, on iznevjeri svoje povjerenje."

Alkoholna pi?a

Alkoholno pi?e je otrov koji je dopušten u mnogim zemljama. Ipak, Islam je zauzeo jasan stav prema alkoholnim pi?ima prije više od 1400 godina. Islam ga je zabranio, bez obzira od ?ega je napravljen i bez obzira na koli?inu. Prema Islamu, ako mnogo nekog pi?a uzrokuje pijanost, onda je zabranjena i bilo koja mala koli?ina tog pi?a, jer svi alkoholi?ari po?inju sa malim koli?inama, i onda postaju robovi alkohola.

Li?na odgovornost

Islam podsti?e muslimana da poduzme akciju kada je neki islamski propis prekršen. Poslanik Muhammed, neka je mir na njega, je rekao: "Ako vidite zabranjeno, poku?eno djelo, ispravite ga svojom rukom. Ako ne možete, ispravite ga svojim jezikom. Ako ne možete ?ak ni to, prezrite ga srcem, a to je najslabiji stepen vjere."

Ako je loše ponašanje osobno, islam zapovijeda muslimanu da uzvrati, ili još bolje da oprosti. Me?utim, ako loše ponašanje nije osobno, od muslimana se o?ekuje da nešto uradi ili kaže kako bi ispravio stvar. Ovo zna?i da odgovornost primjene islama nije odgovornost iskljušivo odre?enih ljudi kao što je to slu?aj sa nekim religijama. U islamu, svaki Musliman je odgovoran da štiti Islam i da ulaže napor ka njegovom sprovo?enju u praksu.

Dozvola prije ulaska

Bog zapovijeda Muslimanu da ne ulazi u ku?u drugog ?ovjeka prije nego što dobije dozvolu. Allah tako?er kaže da, kada djeca u?u u pubertet, trebaju tražiti dozvolu prije ulaska u sobu roditelja. Poslanik Muhammed, neka je mir na njega, je pou?avao muslimana da kaže svoje ime ako je upitan prilikom kucanja na vrata.

Pozdravljanje

Allah tako?er objašnjava Muslimanu kako da pozdravlja i uzvra?a na pozdrav. Islamski pozdrav je Es-selamu 'Alejkum, što zna?i: "Neka je mir na tebe." Odgovor treba biti isti ili bolji od toga, kao što je: "Neka je mir i Allahova milost na tebe."

Poslanik Muhammed, neka je mir na njega, tako?er je podu?io ko koga pozdravlja prvi. On je rekao: "Jaha? (voza?) treba pozdraviti pješaka. Pješak treba pozdraviti onoga koji sjedi. Manja grupa treba pozdraviti ve?u grupu ljudi. Mla?i treba pozdraviti starijeg." On je tako?er rekao: "Ne?ete u?i u Džennet (Raj) sve dok ne budete vjerovali, a ne?ete vjerovati sve dok ne budete voljeli jedni druge. Ho?ete li da vas pou?im šta da radite pa da se volite? Pozdravljajte jedni druge."

Detaljno vo?enje

Kao što smo spomenuli, islam daje vjerniku uputstvo vezano za sve poglede života uklju?uju?i kako se ponašati prema svojim roditeljima, svojoj supruzi (svom suprugu), i svojim prijateljima. Islam obavještava muslimana o prednosti savladavanja bijesa (ljutnje) i o prednosti milostivosti i dobrodušnosti. Islam u?i vjernika da bude pravedan i iskren, da održava svoje obe?anje, da bude pristojan svojim prijateljima, da se sje?a Allaha što ?eš?e može, da traži dozvolu prije ulaska u ku?u drugog ?ovjeka, i da pozdravlja ljude koje zna i koje ne zna.

Sa ovim ponašanjem, musliman može voditi sretan život i može biti izvor sre?e drugim ljudima. Osobi ustrajnoj u pridržavanju zapovijedi Allaha i Njegovog Poslanika (neka je mir na njega) život postaje sretniji, jer su sve Allahove zapovijedi u cilju pomo?i ?ovjeku za ispunjenje sre?e i psihološke sigurnosti.

Islam je savršen i ako ustrajemo sa njim on je put do sre?e. Preporu?ujem vam dragi ?itaoci da pokušate na?i sami sebe u islamu. ?itate o njemu i pitate o njemu! Me?utim, dobro razmotrite izvor bilo koje informacije o islamu, i sjetite se da islam ne možete osuditi prema djelima osoba - radije, njihova djela moraju biti su?ena u svjetlu islama.

Napomena redakcije:

Islam ne samo da nudi rješenja za probleme i pitanja sa kojima se ?ovjek svakodnevno susre?e u svom privatnom život, nego nudi i sveobuhvatno rješenje svih društvenih pitanja me?u kojima su i pitanja ekonomije, društvenog ure?enja i vlasti, vojske, obrazovanja, socijalne skrbi itd.

Tekst preuzet iz knjige "Potreba za islamom" autora Dr. Muhammed Ali Alhulija

U ovoj sekciji imamo širok spektar video I audio sadržaja, osje?ajte se slobodnim da pogledate I poslušate bilo koji od ovih sadržaja kako biste edukovali sami sebe.

Islamje najbrže raste?a vjera na planeti, stotine I hiljade ljudi nastavlja da prelazi na Islam svaki dan. Ako razmišljate da predjete na Islam, ali imate nekih pitanja, onda ste više nego dobrodošli da ?atate sa nama na Chat Islam Online. ?ak iako ne želite da postanete Muslimanjoš uvjek, ali ste zainteresovani da znate zašto tako mnogo ljudi prihvata Islam, mi ?emo biti više nego sre?ni da vam objasnimo zašto ljudi biraju Islam.

Poslanik Muhammed (neka je na njega mir i spas) je podu?io Muslimane da ?e se vjera Islam smatrati stranom u budu?nosti, i zaista u današnje vrijeme, Islam se posmatra kao nešto veoma ?udno. Postoji nekoliko zabluda koje okružuju Islam, uglavnom zahvaljuju?i mnogim anti-islamskim sajtovima, anti-islamskim govornicima, i pristrasnim medijima koji konstantno napadaju i pokušavaju da demonizuju islam. Dakle, nije ni ?udo, da je Islam u velikoj mjeri pogrešno shva?en.

Istina je, me?utim, da je Islam došao za korist  i dobrobit ljudskog roda, zapravo, Islam je došao da podu?i ljude da budu dobri i ljubazni jedni prema drugima, da poštuju rodbinske veze, da daju dobrotvorni prilog i da pomažu siromahe. Da se brinu o bolesnim i ugroženim u društvu, da budu pouzdani,  i da poštuju ljudski život,  bez obzira na religijska ubje?enja ljudi. I što je najvažnije, Islam je došao da podsjeti ljude da postoji samo Jedan istinski Bog ili Stvoritelj, dostojan obožavanja. Ljudi su pozvani da ostave sva druga lažna božanstva i da se iskreno pokore Bogu, samo Njemu.

Mnogi ljudi su ?esto iznena?eni kada ?uju za ova u?enja, nakon što su bombardovani s iskrivljenim verzijama islama tako dugo, nemogu da vjeruju da islam dijeli mnoge vrijednosti koje oni imaju. Sve ovo biva važnijim za nemuslimane, da imaju osnovu , kako bi mogli razgovarati sa Muslimanima, kako bi saznali više o Islamu.

Jer na kraju dana, ako stvarno želite da saznate više o islamu, da saznate više o islamskim vjerovanjima i praksi, onda jedino ima smisla razgovarati sa Muslimanima. I to je razlog zašto smo ovdje... da odgovorimo na bilo kakva pitanja koja imate o Islamu.